Zagreb, 5. 4. 2000. (IKA) – Trodnevno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije započelo je 4. travnja u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. Glavna tema zasjedanja je “Suradnja svećenika i laika poslanju Crkve”. Uz nadbiskupe i biskupe članove HBK zasjedanju je nazočan i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi te predstavnici biskupskih konferencija susjednih zemalja: uime BK Slovenije ljubljanski nadbiskup Franc Rode, uime BK BiH biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski Ratko Perić, uime BK Jugoslavije subotički biskup Ivan Penzeš, te uime Talijanske biskupske konferencije tršćanski biskup Eugeio Ravignani.
Na početku zasjedanja sve je nazočne pozdravio predsjednik HBK zagrebački nadbiskup Josip Bozanić podsjetivši na nedavno povijesno hodočašće pape Ivana Pavla II. Svetoj zemlji. Predsjednik HBK potom je ukratko predstavio glavne teme zasjedanja. Uz središnju temu važna točka dnevnog reda bit će i “Uvođenje trajnog đakonata u Crkvu u Hrvatskoj”. Biskupi će se duže zadržati i na razmatranju pitanja “Papinog slavlja #!Dana oproštenja#! i Katoličke Crkve u Hrvatskoj”. Na zasjedanju će biti razmatrana i neka pitanja vezana uz vjeronauk u školi u smislu daljnjih provedbi smjernica “Općeg direktorija za katehezu”, koji je ovih dana objavljen u hrvatskom prijevodu. Jedna od tema zasjedanja bit će i razmatranje provedbe nekih statutarnih pitanja nakon izmjena koje su uvedene u Statutu HBK u skladu s normama Apostolskog pisma “Apostolos Suos”. Uz ostala redovita pitanja dnevnog reda bit će riječi i o simpoziju europskih biskupa što ga za iduću godinu priprema Vijeće europskih biskupskih konferencija, izvijestio je nadbiskup Bozanić.
Sudionici zasjedanja okupili su se na završetku prvog dana rada na svečanom misnom slavlju u kojemu je propovijedao nadbiskup Rode. Na početku je istaknuo kako su Slovenci i Hrvati, kao malo koja dva susjedna naroda u Europi, istovremeno i uzajamno na istim evanđeoskim temeljima izgrađivali svoj identitet, a takva je povijest najpouzdaniji poklad budućnosti u kojoj jedinstvo duha i misli ne može biti iznevjereno. Zahvalio je bl. kardinalu Stepincu za sve dobro kojim je u jednom mračnom vremenu zadužio slovenski narod i Crkvu, odao priznanje kardinalu Kuhariću za “muževno i mudro vođenje Crkve u okolnostima koje nisu bile nimalo lake” te istaknuo dugogodišnje prijateljstvo koje ga veže s nadbiskupom Bozanićem i s ostalim hrvatskim biskupima i brojnim uglednicima iz hrvatskoga kulturnog i javnog života. Poručio je kako je Crkvi na našim prostorima u ovom trenutku potrebno snažno unutarnje jedinstvo među biskupima, potrebno joj je jedinstvo između biskupa i svećenika, te jedinstvo između biskupa, svećenika i vjernika. Izazovi aktualnog trenutka su brojni i obveze nadasve ozbiljne. A činjenica da Hrvatska i Slovenija imaju napokon države pruža mogućnost i iziskuje potrebu preoblikovanja svijesti kojoj će evanđelje biti osnovicom razmišljanja i praktičnog ponašanja, a to, ističe nadbsikup Rode, ne ide uvijek lako. Posebno je istaknuo obvezu kršćanina da se ostvaruje u društvenoj zajednici tako da sva područja života budu prožeta evanđeoskim vrednotama.