Zagreb, 26. 3. 2000. (IKA) – U sklopu izložbe “Mir i dobro” dr. Mirjana Repanić Braun održala je 25. ožujka u Galeriji Klovićevi dvori predavanje “Slikarstvo franjevaca laika u korpusu baroknog slikarstva Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda”. Dr. Repanić Braun ustvrdila je kako korpus franjevačkog slikarstva 17. i 18. stoljeća čini petstotinjak spomenika slikarstva, te je dodala: “To je velik broj slika s obzirom na broj samostana. Slikara laika nije bilo mnogo. Sudeći po arhivskim izvorima u kojima se spominju imena, još je manji opus onih slika koje možemo pripisati određenim autorima. Razlog tomu je što se radi o nepotpisanim djelima. U dokumentima se pri spomenu slikara laika ne kaže što su radili, nego jedino gdje su boravili”. Opisujući razliku između pavlinskoga i franjevačkog slikarstva, dr. Repanić Braun kazala je kako se djela pavlinskih slikara mogu prepoznati zbog podudarnosti morfoloških i stilskih obilježja dok u franjevačkom slikarstvu nema stilskih podudarnosti, jer su slikari došli iz različitih sredina. “Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda osnovana je 1900. godine objedinjenjem triju provincija: provincije sv. Križa, provincije sv. Ladislava i provincije sv. Ivana Kapistranskoga. Svaki je slikar iz tih sredina donio dio stila unutar kojeg se razvijao. Tako na području bivše provincije sv. Križa prevladava utjecaj talijanskog slikarstva, u provinciji sv. Ladislava važan je utjecaj štajerskog slikarstva dok je na slikarstvo u provinciji sv. Ivana Kapistranskog snažan utjecaj imala bečka akademija”, istaknula je predavačica. Tom je prigodom dr. Repanić Braun tumačila djela najznačajnijeg slikara 17. st. Serafina Schoena, fra Luke Ehrlea i Isaije Gassera, koji su djelovali u prvoj polovici 18. stoljeća, te djela slikara franjevaca iz druge polovice 18. st. Kronowettera, Lazara Zwecka, Luke Auleidnera, Gerharda Lehenbaura i Daminama Bittnera.