Split, 22. 3. 2000. (IKA) – Molitvena priprava u prigodi 300. obljetnice splitskog sjemeništa i klasične gimnazije započela je 20. ožujka svečanom misom u katedrali Sv. Duje i molitvom na grobu nadbiskupa Stjepana Cosmija, utemeljitelja Sjemeništa. Uz nadbiskupa Antu Jurića, pomoćnog biskupa Marina Barišića i generalnog vikara mons. Josipa Delića, sudjelovali su odgojitelji i profesori Sjemeništa, Bogoslovije, Klasične gimnazije i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, te nekadašnji i sadašnji učenici tih ustanova. Priprava je nastavljena 21. ožujka svečanom misom zahvalnicom u kapeli Centralnoga bogoslovnog sjemeništa, te trodnevicom uoči Blagovijesti, zaštitnice Sjemeništa, koju su predvodili biskupi mostarski Ratko Perić, Marin Barišić i đakovački i srijemski Marin Srakić, dok je duhovnu obnovu za studente laike predvodio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk.
Uz duhovnu pripravu priređen je i susret klasičara u organizaciji Prve klasične gimnazije, a na okruglom stolu u zbornici Nadbiskupijske gimnazije održana je zanimljiva rasprava o budućnosti klasične naobrazbe.
Zbornik “300. obljetnica splitskog sjemeništa i klasične gimnazije” predstavili su profesori na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji “Don Frane Bulić” dr. Mile Vidović i dr. Drago Šimundža, dok je profesor na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu dr. Miljenko Grgić predstavio tri glazbena izdanja: “Svrati Gospode k nama” – duhovne skladbe Šime Marovića, “Hrvati – narod svetog Petra” partituru operete J. i V. Fulgosija i “Rasipni sin” Ante Jurića. Dr. Bože Bulat predstavio je knjigu skazanja i recitala Ante Mateljana “Treći brat”. Tom su prigodom upravitelj Hrvatskih pošta, centar Split, Ante Bilić i predsjednik filatelističkog društva “Split” Pjero Baranović predstavili prigodnu poštansku markicu uz 300. obljetnicu Sjemeništa, a ravnatelj Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Splitu, Joško Belamarić otvorio je u biblioteci “Ivan Paštrić” prigodnu izložbu “Nadbiskupsko sjemenište i Nadbiskupijska klasična gimnazija ‘Don Frane Bulić’ u Splitu 1700-2000.” i izložbu slika u atriju Nadbiskupijske gimnazije. Svečanost je pjesmom uveličala klapa “Cosmi”.
Uoči Blagovijesti, na svečanoj je akademiji prikazan scensko-glazbeni program “Spomenar Božjeg sjemena” koji su pripremili dr. Ante Mateljan i mo. Šime Marović, a u kojemu su sudjelovali “Scola cantorum”, zbor Nadbiskupskog sjemeništa i Nadbiskupijske klasične gimnazije “Don Frane Bulić”, tamburaški orkestar “Mosorska vila”, klapa “Cosmi”, a predstavu su uvježbali: s. Mirja Tabak, don Jure Vrdoljak, Denis Karanušić, don Božo Plazibat i Branko Šegović. Na svečanoj su akademiji sudjelovali predstavnici Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH, predstavnici Republike Hrvatske, Ministarstva prosvjete RH, splitsko-dalmatinske županije i grada Splita. Gradonačelnik Ivica Škarić predao je zlatni grb grada Splita ravnatelju Sjemeništa mons. Pavi Baniću, ravnatelju Nadbiskupijske gimnazije mons. Ivanu Baniću i ravnatelju I. splitske gimnazije Marijanu Puljizu. Pozdravnu riječ uz nadbiskupa Jurića uputio je i prefekt Kongregacije za katolički odgoj mons. Zenon Grocholewski, koji je održao i prigodno predavanje o važnosti vjerskog odgoja, zatim izaslanik Predsjednika RH Vladimir Lončarević, Marija Peronja u ime Ministarstva prosvjete i sporta te Zvonko Marić u ime splitsko-dalmatinske županije. Ravnatelj Zagrebačkoga dječačkog sjemeništa mons. dr. Juraj Batelja darovao je nadbiskupu Juriću nogometnu loptu s potpisom svih zagrebačkih sjemeništaraca, kao znak povezanosti tih dviju ustanova, te mandolinu kako bi sjemeništarci i nadalje njegovali tamburašku glazbu, za koju se posebno brinuo nadbiskup Jurić dok je bio ravnatelj sjemeništa. I nekadašnji sjemeništarac, dipl. pravnik Ivan Bradarić, darovao je u ime nekadašnjih sjemeništaraca, nadbiskupu Juriću mandolinu koju je sam izradio.
Na različitim prigodnim skupovima prigodom 300. obljetnice splitskog sjemeništa i klasične gimnazije spomenuti su i brojni velikani uma i duha koji su školovani u toj ustanovi, poput Luke Botića, don Mihovila Pavlinovića, Vladimira Nazora, Tina Ujevića, Ivana Raosa, Jure Kaštelana, Slobodana Novaka, Drage Ivaniševića i don Frane Bulića.