TRIBINA POSVEĆENA VJEKOSLAVU KLAIĆU
Zagreb (IKA )
Predavanje o istaknutom hrvatskome i europskom prosvjetnom djelatniku, znanstveniku i umjetniku Vjekoslavu Klaiću održao je 15. ožujka u prostorijama isusovačkog samostana Josip Milić.
Zagreb, 16. 3. 2000. (IKA) – Predavanje o istaknutom hrvatskome i europskom prosvjetnom djelatniku, znanstveniku i umjetniku Vjekoslavu Klaiću održao je 15. ožujka u prostorijama isusovačkog samostana Josip Milić. Tribinu je priredilo Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika u povodu obilježavanja 150. obljetnice rođenja i 70. obljetnice Klaićeve smrti. Vjekoslav Klaić već je u srednjoj školi svirao četiri-pet glazbenih instrumenata i uređivao đački časopis. Po završetku Klasične gimnazije u Zagrebu upisao je studij teologije, no, nakon druge godine shvatio je da to nije poziv za njega. I u srednjoj školi i na fakultetu Klaić se posvećivao glazbi. Nakon prekida studija teologije otišao je u Varaždin, gdje je s nepunih osamnaest godina postao učitelj u gimnaziji. On je Varaždin pretvorio u glazbeni grad, osnivao je orkestre, svirao u crkvama. Tadašnja Hrvatska kraljevska zemaljska vlada poslala ga je na studij povijesti i zemljopisa u Beč. Po povratku sa studija postaje profesor na zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji u kojoj predaje povijest, zemljopis, hrvatski, njemački, matematiku, fiziku, a uz učiteljski rad i dalje se bavi glazbom i osniva đački orkestar. Za to je vrijeme napisao i desetak udžbenika iz povijesti i zemljopisa koji su se koristili do kraja Austro-ugarske vladavine. Godine 1893. postao je redoviti profesor austrijske i opće povijesti na Zagrebačkom sveučilištu, a 1902. je izabran za rektora. Do 1906. godine napisao je pet knjiga “Povijest Hrvata” stigavši do 1608. godine. Za života je objavio petnaestak knjiga i stotinjak povijesnih crtica. “Nikada nije pripadao niti jednoj političkoj stranci, no, podržavao je Starčevićevu Hrvatsku stranku prava. Klaić je čak svojim idejama da Dalmacija, Istra i Bosna budu u sastavu Hrvatske utjecao na Starčevića. Klaić se do kraja života posvećivao glazbi, te je dugo godina bio potpredsjednik Hrvatskoga glazbenog zavoda. Još je u srednjoj školi organizirao Društveni orkestar, kasnije nazvan Sokolski orkestar poslije preustrojen u Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda koji još uvijek egzistira”, istaknuo je Milić.