Vatikan, 27. 2. 2000. (IKA/CNS) – “Budućnost demokracije ovisi o ponovnoj uspostavi poštivanja temeljnih ljudskih vrednota”, poručili su znanstvenici okupljeni u Vatikanu na plenarnom zasjedanju Papinske akademije za društvene znanosti. Više od 40 članova Akademije i stručnih gostiju od 23. do 26. veljače raspravljali su o odnosu demokracije i socijalnog nauka Crkve.
Član Akademije s belgijskog Sveučilišta Louvain mons. Michel Schooyans upozorio je kako je sve dublji jaz u sržnoj vezi demokracije i ljudskih prava ugrozio budućnost same demokracije. Smatra da je novo i iskrivljeno razumijevanje pluralizma dovelo do odbacivanja objektivnih ljudskih vrednota izraženih 1948. u Općoj povelji o ljudskim pravima. Pritom je osobito upotreba izraza kao “ljudski kapital” pridonijela viđenju osobe isključivo u pojmovima ekonomske koristi, a ne u punini njezina dostojanstva. Mons. Schooyans ističe kako je Crkva danas vjerojatno jedina ustanova koja integralno i bezuvjetno brani neizmjerljive vrijednosti cjelovite ljudske osobe. Istodobno poručuje da Crkva u mjeri u kojoj promiče te vrijednosti ujedno stvara uvjete za postojanje demokracije.
Gost simpozija libanonski znanstvenik Habib Malik poručio je da nametanje sekularizma islamskim zemljama neće zajamčiti i poštivanje prava manjina u njima. Ustvrdio je da se pravila za uspostavljanje demokracije koja vrijede na Zapadu, gdje su religija i politika “više-manje” odvojene, ne mogu primijeniti na ostatak svijeta gdje mnoštvo “suprotstavljajućih nazora o svijetu” nema “objedinjujući civilizacijski pokrov” kao što su to “grčko-latinski ili židovsko-kršćanski korijeni”. “Sviđalo se to nama ili ne, religija na području kao što je Srednji istok ostaje konačni pokazatelj osobnoga ili grupnog identiteta”, istaknuo je Malik, zaključivši da upravo zbog toga Zapad u “liječenju” vjerske diskriminacije na Istoku ne bi trebao nametati svoj sekularizam, “jer je on sigurni recept za daljnje nasilje i neminovno potiče ekstremizam u islamu”.