sti, veze Hrvata i Svete Stolice i svu slojevitost odnosa hrvatskoga naroda i papinstva
Rim, 14. 1. 2000. (IKA) – “Hrvati/Sveta Stolica” naslov je knjige koja je predstavljena u Papinskome hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu u četvrtak 13. siječnja. To dvojezično djelo, na talijanskome i hrvatskom jeziku, u kojem je predstavljen povijesni razvoj odnosa između Hrvatske i Svete Stolice, pripremio je arhivist u tajnome vatikanskom arhivu o. Tomislav Mrkonjić, a objavljena je u izdanju zagrebačkoga časopisa Most/The Bridge, Društva hrvatskih književnika. Knjigu su predstavili arhivist i bibliotekar Svete Stolice mons. Jorge Maria Mejia, rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić te novinar poluslužbenoga vatikanskog dnevnika “L’Osservatore Romano” Giampaolo Mattei.
Glavni urednik “L’Osservatore Romana” prof. Mario Agnes u svom izlaganju koje je pročitao Giampaolo Mattei istaknuo je veliko zanimanje kojim su te vatikanske novine pratile događanja u Hrvatskoj, osobito nakon g. 1990. Dokaz tomu su brojni članci i na posebni način knjižice posvećene hrvatskoj problematici objavljene u nizu Quaderni de “L’Osservatore Romano”. Papina putovanja u republike Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu dobila su posebno mjesto u izvještajima i prigodnim tabloidima tiskanim u više brojeva vatikanskog dnevnika. Ipak, istaknuo je Agnes, taj posebni odnos prema Hrvatskoj potječe još od vremena “najžalosnijeg procesa”, kako je papa Pio XII. bio nazvao proces protiv kardinala Stepinca. Tada je “L’Osservatore Romano” danomice donosio vijesti i komentare o događajima u Hrvatskoj i nastojao da se istina probije u zapadni demokratski svijet. U tijeku svih tih godina između vatikanskih novinara i Crkve u Hrvatskoj stvorio se posebni odnos koji prelazi okvire redovite suradnje i koji se može nazvati više no prijateljskim. Hrvatska se može time ponositi, zaključio je, jer tako dobre odnose “L’Osservatore Romano” ima s malo kojim narodom.
Giampaolo Mattei, koji je pratio Papu na svim njegovim putovanjima u Hrvatsku, pisac knjige o blaženom Stepincu i redoviti izvjestitelj o događajima i problematici Crkve u Hrvatskoj, vodio je cijeli skup i izrazio vrlo pozitivno mišljenje o katolištvu u našem narodu što, kako je istaknuo, i ova knjiga oslikava.
Dr. Ivo Žanić, od g. 1999. urednik biblioteke Most, u svome pismenom izlaganju predstavio je taj urednički pothvat Društva hrvatskih književnika, koji je g. 1995. započeo književnik Dražen Katunarić. U toj su biblioteci do danas obrađeni odnosi Hrvatske s deset zemalja a za iduću godinu predviđaju se naslovi “Hrvatska/Australija i Novi Zeland”, “Hrvatska/Grčka”, “Hrvatska/Indija” i “Hrvatska/Španjolska”.
O samom djelu “Hrvatska/Sveta Stolica” govorio je urednik o. Tomislav Mrkonjić, predstavivši strukturu teksta i važnije teme u stoljetnim odnosima Hrvata i Svete Stolice. Novost djela je u tome što se ta tematika prvi put predstavlja na hrvatskome i na jednom stranom jeziku, čime izdanje dobiva međunarodni značaj i pomaže upoznavanju hrvatske katoličke povijesti u jedinstvenome katoličkom središtu kakav je Rim i Vatikan. U cijelom tekstu posebna je pozornost posvećena hrvatskoj glagoljaškoj tradiciji, te crkvi i ustanovama sv. Jeronima u Rimu koje su u tijeku stoljeća čuvale svijest jedinstva hrvatskog naroda u stranom svijetu.
Predstavljajući knjigu, mons. Bogdan istaknuo je da je iz nje vidljivo kako su Hrvati koji su djelovali u Rimu bili most koji je povezivao Hrvatsku i Svetu Stolicu, što je pridonijelo i uspostavi i stvaranju neovisne hrvatske države. Mons. Mejia istaknuo je da papa Ivan VIII. ne bi mogao priznati kneza Branimira, a tako i Hrvatsku da nije prethodno ostvarena povezanost između Hrvatske i Svete Stolice, dok je veleposlanik Šunjić istaknuo kako će se odnosi između Hrvatske i Svete Stolice i dalje sve više razvijati.
Knjiga “Hrvati/Sveta Stolica”, koja je objavljena u prigodi jubilarne Svete godine i otvaranja izložbe “Hrvati – kršćanstvo, kultura, umjetnost” u Vatikanu, kronološki prikazuje glavna razdoblja hrvatske povijesti, veze Hrvata i Svete Stolice i svu slojevitost odnosa hrvatskoga naroda i papinstva. Knjigu podijeljenu na sedam poglavlja napisali su Eduard Peričić (Pape i Hrvati do 12. stoljeća), Stjepan Razum (Hrvatska i Sveta Stolica u kasnomu srednjem vijeku), Mile Bogović (Sveta Stolica i Hrvati od 1527-1790), Slavko Kovačić (Na vjetrometini europskih previranja, prevrata i pokušaji restauracije 1790-1868), Petar Vrankić (Hrvatska i Sveta Stolica od Hrvatsko-ugarske nagodbe do stvaranja prve Jugoslavije 1868- 1918) i Tomislav Mrkonjić (Hrvatska između austro-ugarskog razdoblja i nezavisnosti 1918-1991) te (U slobodnoj i nezavisnoj Hrvatskoj 1991. do danas”). Predstavljanje knjige priredili su hrvatsko Ministarstvo kulture, Društvo hrvatskih književnika i Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima.
Predstavljanju knjige bili su nazočni i požeški biskup Antun Škvorčević, vrhovna poglavarica Školskih sestara franjevki Natalija Palac, predstavnici Rimske kurije, vrhovnog poglavara Hrvatske provincije franjevaca konventualaca, Vatikanskog arhiva, raznih talijanskih kulturnih ustanova te hrvatske zajednice u Rimu.