Zagreb, 14. 1. 2000. (IKA) – U Velikoj dvorani Nadbiskupskoga dječačkog sjemeništa na Šalati u Zagrebu održana je od 11. do 13. siječnja 27. katehetska zimska škola pod nazivom “Otajstvo utjelovljenja i kateheze u godini Velikog jubileja”.
U poslijepodnevnom dijelu rada u utorak 11. siječnja održana su dva predavanja. Dr. Stjepan Baloban govorio je o praštanju i pomirenju u svjetlu Utjelovljenja, istaknuvši kako kršćani trebaju biti ispred općeprihvaćenih civilizacijskih normi, posebice kada je riječ o opraštanju i pomirenju, što je, prema njegovim riječima, jedna od važnijih ako ne i središnja tema proslave Jubilejske godine. Dr. Ivica Pažin održao je predavanje “Vjernost Bogu i vjernost čovjeku u dinamici Utjelovljenja”. Između ostaloga je istaknuo kako se od kateheze očekuje da u posvemašnjoj vjernosti naučava Božju Riječ, no “njezina se zadaća ne smije ograničiti na puko ponavljanje predanih formula, već se traži da te formule budu shvaćene i gdje to traže prilike ujedno da se predaju na nov način, vjerno izražavajući istinu, ali prilagođujući se mentalitetu slušatelja”.
Drugi dan skupa započeo je u srijedu 12. siječnja molitvom koju su priredile redovnice milosrdnice. Predavanje pod nazivom “Utjelovljenje kao izazov humanizmu” održao je dr. Ivan Šarčević. U prvome dijelu predavanja progovorio je o aspektu kršćanskog utjelovljenja kao odnosu riječi i tijela, dok je u drugome dijelu govorio o razumijevanju čovjeka i Boga unutar današnjeg humanizma te je pokušao odgovoriti kako poslije povijesnog utjelovljenja Boga razumijevati čovjeka i Boga. Nakon predavanja sudionici Škole imali su prigodu u velikoj dvorani i obližnjoj Osnovnoj školi “Ivana Gorana Kovačića” raditi u radionicama, koje su vodili predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK mons. Milan Šimunović, mo. Miroslav Martinjak, dr. Alojzije Hoblaj, mr. fra Žarko Relota, svećenik Marijan Franjčić, prof. Nevenka Lončarić-Jelečić, prof. Marijan Jakubin, dr. Ružica Razum te mr. Ivan Štengl. Prijepodnevni dio završen je upoznavanjem sudionika s novostima iz Nacionalnoga katehetskog ureda.
U poslijepodnevnom dijelu predavanje “Marija – od obične šutnje do prihvaćanja Riječi” održao je dr. o. Zdenko Tenšek. “Ona postaje Majkom Božjom, ali i Majkom cijeloga svoga naroda, da bi u toj svojoj vjeri rasla kako bi postala i Majkom svih nas”, rekao je dr. Tenšek, dodavši kako Mariju kroz cijeli biblijski put kojim je pratimo prepoznajemo kao ženu vjere, koja prolazi trnovitim putom vlastitoga probijanja i upoznavanja Sina kojemu je dala život.
Pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić u svome je predavanju “Utjelovljenje – Božje “Da” čovjeku”, kazao kako u odnosu prema nama ljudima Bog ima inicijativu, koji izriče svoj “Da”, vjerno se vežući s nama ljudima, poručivši da je Utjelovljenje Sina Božjega poruka za naše međusobne susrete. “Dijalog je moguć ukoliko i mi drugome dođemo na njegov način”, rekao je, među ostalim, biskup Košić.
Toga je dana održan i susret sa zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem, koji je bio najavljen za 13. siječnja, kada je nadbiskup otputovao na sprovod umirovljenoga mostarskog biskupa Pavla Žanića. Vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima nadbiskup Bozanić kazao je kako je tema škole u duhu vremena i onoga na što vjernike poziva Sveti Otac u ovoj godini Velikog jubileja, koja je, kako je istaknuo, započeta i na općemu crkvenom planu u Rimu i na planu naših mjesnih Crkava – biskupija. “Današnji svijet sve više uslijed svih suprotnosti čeka odgovor od ljudi koji su nošeni vjerom”, rekao je nadbiskup Bozanić, dodavši kako je zadatak onih koji djeluju neposredno u odgoju da stalno unose u odgoj dimenziju odgovora na čovjekova pitanja koja dolaze od vjere. “To je specifični zadatak odgoja kroz školu. Kako smo stalno isticali i ističemo, školski vjeronauk ne zamjenjuje župnu katehezu. Jedno i drugo želimo vršiti, i preko jednoga i drugoga Crkva želi vršiti poslanje koje joj je dano danas osobito u odgoju mladih naraštaja”, kazao je nadbiskup Bozanić, dodajući kako se nalazimo na početku 2000. godine, na početku godine Velikog jubileja. “Mnoga nam se pitanja sada postavljaju, koji su izazovi naše budućnosti. Kako sutra? Što ćemo sutra činiti? Tu treba jako glasno odgovoriti zajedno sa Svetim Ocem. Crkva nema straha! Crkva u Hrvatskoj se ne boji! Ona želi naviještati Isusa Krista. Želi Ga navijestiti iz sadašnjih pozicija i u svim onim sredinama u kojima se sada nalazi. Osobito ga želi naviještati i preko naših škola. Zato, nemojte biti zabrinuti. Mi gledamo ipak otvoreno i s pouzdanjem u budućnost”, rekao je nadbiskup Bozanić, te dodao kako “što se tiče vjerounauka u školi, mi imamo ugovore… Mislili smo na budućnost. A željeli bismo malo više reda. Željeli bismo osigurati pravo na temelju prava, propisa, zakona, a ne na temelju nekakvih posebnih poznanstava. To je ono što je naša snaga i to je ono što nam daje nadu za čistiji, dosljedniji i ravniji hod koji je ispred nas. To je naša sigurnost. Došao sam upravo danas ovdje da vam kažem da ne budete zabrinuti, da otvoreno prihvatite nove izazove i da ima itekako još više mogućnosti i šanse za vjeru u našem vremenu, u našem narodu i našoj državi. U tome vas želim na poseban način ohrabriti. Naše su pouzdanje naši mladi, djeca, roditelji, vjernici. Mi se želimo na njih osloniti i zajedno s njima vršiti misiju koju nam daje Crkva”, poručio je vjeroučiteljicama i vjeroučiteljima zagrebački nadbiskup.
Posljednji dan Škole, 13. siječnja, započeo je molitvom koju su pripremile školske sestre franjevke Bosansko-hrvatske provincije. Predavanje pod nazivom “Utjelovljenje Crkve u novo tisućljeće” održao je dr. fra Špiro Marasović. On je kazao kako je problem utjelovljenja Crkve u bilo koje vrijeme pa tako i u novom tisućljeću zapravo problem Crkve ukoliko je ona “sacramentum mundi”. Sadašnju utjelovljenost Crkve vidi na razini kateheze, društvenih struktura i konkretne prakse. U drugom dijelu, pak, obrađuje referencijalne opcije za nadolazeće vrijeme, koje vidi ponajprije u jasnoj teološko-praktičnoj valorizaciji tjelesnosti u najširem pa i kozmičkom smislu. U trećem dijelu rada autor je preferencijalne naglaske iznio na temelju soteriologije, eshatologije i caritasa. Prijepodnevni program nastavljen je radom u pedagoškim radionicama.
U poslijepodnevnom dijelu dr. Ivan Šaško govorio je o Euharistiji i trojstvenoj dinamici Utjelovljenja. On je pokazao dinamiku Utjelovljenja, koja se ne ograničuje na povijesni dolazak Isusa Krista po tijelu, niti je to konačna svrha euharistijskoga spomen-čina. S osvrtom na pojedine dijelove euharistijske molitve, dr. Šaško je iznio utjelovljenski sadržaj, kako bi se doprijelo do drugoga dijela epikleze, koji kršćanski identitet čita na eshatološki način. Nakon rasprave uslijedio je susret s pomoćnim zagrebačkim biskupom Josipom Mrzljakom.
Školu je službeno zatvorila predsjednica Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica s. Elvira Krišto. U tijeku trodnevnog skupa misna slavlja u sjemenišnoj crkvi Presvetog Srca Isusova na Šalati predvodili su predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, biskup Košić i uime nadbiskupa Bozanića biskup Mrzljak. Katehetsku zimsku školu priredila je Pastoralna komisija pri Hrvatskoj uniji viših redovničkih poglavarica u suradnji s Nacionalnim katehetskim uredom Hrvatske biskupske konferencije.