Amman/Sarajevo, 2. 12. 1999. (IKA/KTA) – U jordanskome glavnom gradu Ammanu od 24. do 29. studenoga održana je sedma skupština Svjetske konferencije religija za mira (WCRP) na temu “Akcija za zajedničko življenje”. Smatrajući da se Pakt za stabilnost u jugoistočnoj Europi ne može dosljedno provoditi bez doprinosa vjernika i njihovih vjerskih poglavara, priređivači skupa pozvali su na dvodnevno vijećanje 27 vjerskih poglavara iz deset zemalja: Albanije, BiH, Bugarske, Grčke, Hrvatske (odazvali su se predstavnici muslimana, protestanata i Židova), Jugoslavije, Kosova, Rumunjske, Slovenije i Turske.
Katoličko izaslanstvo predvodio je predsjednik Papinskog vijeća za međuvjerski dijalog kardinal Francis Arinze, a u njemu bila i tri kardinala, tokijski Peter Seiichi Sarayanagi, briselski Godfried Daneels te sarajevski Vinko Puljić u čijoj je pratnji bio generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije dr. Mato Zovkić, skopsko-prizrenski biskup Marko Sopi utemeljiteljica fokolarinskog pokreta Chiara Lubich kao i tridesetak svećenika, redovnica i laika sa svih kontinenata.
Oko 600 izaslanika iz tridesetak država sa svih kontinenata saslušalo je izvještaje o djelovanju WCRP-a od posljednje konferencije održane g. 1994. u talijanskom gradiću Riva del Garda, ponovno su izabrali dr. Williama Vendleya za generalnog tajnika WCRP-a te u šest radnih skupina razgovarali o nastavku mirotvornog djelovanja religija svijeta na početku novog tisućljeća. Posebnu pozornost sudionika privukli su govori jordanskog kralja Abdulaha II., princa Hasana i indonezijskog predsjednika Wahida.
Susret je otvorio generalni tajnik WCRP-a, zahvalivši pozvanima na odazivu i ovlastivši ravnatelja ureda WCRP-a u Sarajevu g. Jamesa Cairnsa da vodi susret. Na početku je održan susret upoznavanja po vjerama, na kojemu su katolici, muslimani, pravoslavni i židovi odabrali svog izaslanika za predsjedanje jednoj od sjednica i za člana Odbora zaduženog za izradu nacrta zaključne izjave.
Kosovski muftija dr. Boja oštro je predbacio Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi što se nije konkretno i jasno izjašnjavala o zlodjelima jugoslavenske vojske i policije nad Albancima prije dolaska NATO snaga, a kosovski episkop Artemije opravdavao je svoje nedolazak na međuvjerske susrete izgonom Srba s Kosova i rušenjem pravoslavnih crkava nakon dolaska mirovnih snaga. Ostali sudionici pomogli su da se Kosovo postavi u širi okvir, jer su nakon prestanka komunizma brojni problemi slični ili jednaki na cijelome području. Konstruktivnim iznošenjem zajedničkih problema i traženjem rješenja poglavari su izrazili svijest da usađivanjem duhovnih vrijednosti mogu pomoći u izgradnji građanskog društva u svojim zemljama. Usvojena je “Izjava o obnovi i razvoju u Jugoistočnoj Europi”. U njoj je izražen ponos što su religije u tijeku povijesti dale veliki prinos stvaranju kulturalnoga i nacionalnog identiteta u pojedinim zemljama, ali i žaljenje što je poistovjećivanje vjere i nacije omogućavalo zloupotrebu religije. Religije mogu i žele promicati istinu, pravdu i pomirenje u vlastitom društvu te pridonositi da se problemi rješavaju nenasilnim putem. U osam načela sudionici skupa sročili su ono što očekuju od građanskih vlasti u svojim zemljama te u sedam programskih načela iznijeli ono što religije žele činiti unutar vlastite zajednice, svoje zemlje ili na razini religija. Od građanskih vlasti traže se istinska demokracija i snažno građansko društvo s primjerenim zakonima i gospodarskim pravilima, a sebi daju za zadaću na duži rok da će vlastite vjernike odgajati za poštivanje drukčijih te da će se većinske zajednice posebno brinuti za prava manjina.
Na konferenciji za novinstvo u ammanskoj Palači kulture muslimane je zastupao reis-ul-ulema dr. Mustafa Cerić, pravoslavne albanski arhiepiskop Anastasios, katolike kardinal Puljić, a židove dr. Ognjen Kraus iz Zagreba.
Jordan je muslimanska zemlja s oko 4 i po milijuna stanovnika, ali ima 3,5% kršćana Arapa koji pripadaju različitim vjeroispovijestima. Od toga je rimokatolika oko 4.200 koji potpadaju pod vikarijat jeruzalemskog patrijarhata u Jordanu. Kardinal Puljić i biskup Sopi u tijeku svog boravka u Jordanu sudjelovali su na prvu nedjelju Došašća 28. studenoga u misnom slavlju u crkvi Sv. Marije Nazaretske. Misu je predvodio domaći biskup Salim Sayegh, koji se uime okupljene zajednice obraćao Bogu nazivom “Allah”, a kardinal je u propovijedi izrazio radost katoličkog zajedništva u došašću kojim ulazimo u jubilejsku godinu. (g12025sa)