KONFERENCIJA ZA NOVINARE NUNCIJA ETEROVIĆA
Zagreb, 30. 11. 1999. (IKA) – Apostolski nuncij u Ukrajini nadbiskup Nikola Eterović održao je konferenciju za tisak u ponedjeljak 29. studenoga u prostorijama Tajništva HBK u Zagrebu. Uz mons. Eterovića na konferenciji je sudjelovao i njegov domaćin zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.
Nadbiskup Eterović rekao je kako je u Ukrajini tek tri mjeseca te je o toj velikoj zemlji naveo nekoliko podataka. Na oko 50 milijuna stanovnika broj katolika iznosi oko 6 milijuna, i to u dva obreda: oko 5 milijuna ima grkokatolika, te oko milijun rimokatolika. Ostali su pravoslavne vjere. Katolička zajednica u Ukrajini je veoma živa, što osobito vrijedi za grkokatolike, koji imaju 8 biskupija, dok rimokatolici imaju 5 biskupija. Odnosi između Pravoslavne i Katoličke crkve su dinamični, budući da u toj zemlji postoje tri pravoslavne crkve. Mons. Eterović također je izrazio zadovoljstvo svojim imenovanjem za naslovnog biskupa Sisačke biskupije, ističući kako se time “obnavlja uspomena na tu slavnu biskupiju” koja povezuje hrvatski jug i sjever.
Na pitanje može li se Republika Hrvatska smatrati “katoličkom državom”, kako se to provlači dijelom hrvatskoga tiska, nadbiskup Eterović rekao je da se nakon II. vatikanskog sabora ne može govoriti o tzv. “katoličkim državama” te da je to “nonsens”. Postoje države u kojima postoji Katolička crkva i predstavnici društvene zajednice moraju voditi računa o broju katolika. “To je dobro vidljivo i u ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima gdje se u 1. čl. daju jasna načela o međusobnoj suradnji i Katoličke crkve i Republike Hrvatske, što je u skladu s učenjem II. vatikanskog sabora, ali je svatko zadužen za svoje područje. Imati ugovor sa Svetom Stolicom ne znači da je država katolička”,upozorio je mons. Eterović te dodao kako je početkom ove godine Sveta Stolica potpisala ugovor s Estonijom, koja je većinski protestantska zemlja, a lanjske godine s Kazahstanom, u kojoj je katolička zajednica u manjina, dok je u posljednjih nekoliko godina Sveta Stolica potpisala ugovore s bivšim komunističkim zemljama Poljskom, Mađarskom te s osam saveznih država u Saveznoj Republici Njemačkoj. “Normalno je da se odnosi između Crkve i države, što se tiče Katoličke crkve, reguliraju ugovorima” rekao je nuncij Eterović.
S tim u svezi mons. Eterović odgovorio je i na novinarska pitanja o tome jesu li naši ugovori suvišni, odnosno jesu li njima u neravnopravan položaj dovedene ostale vjerske zajednice, kao i to je li Katolička crkva privilegirana, s obzirom da se u nekim medijima tvrdi kako će joj temeljem 4. ugovora biti vraćena sva imovina oduzeta u komunizmu, drukčije nego li ostalim pravnim i fizičkim osobama.
S obzirom da je skoro čitavo vrijeme svoga djelovanja u Državnom tajništvu Svete Stolice radio na spomenutim ugovorima, mons. Eterović iznio je iskustva toga rada s Mađarskom u kojoj se, prema njegovim riječima, centralno desničarska vlada najprije protivila sklapanju ugovora, jer bi, prema njima, bili dovoljni samo mađarski zakoni, no kasnije se uvidjelo da su ugovori potrebni, a sklopljeni su za vrijeme socijalističke vlade. S Mađarskom je Sveta Stolica sklopila tri ugovora, o pravnim pitanjima, o vojnom ordinarijatu i ugovor o gospodarskim pitanjima.
“Mislim da sam život nameće neka pitanja i neka rješenja te nisu dovoljna samo zakonska načela, već ta načela treba primijeniti. A konkordati posjeduju povijesno iskustvo i možemo reći opravdanost, da se te zakonske norme pretoče u praksu. Obično se na početku svakog ugovora stave zakonski, ustavni temelji dviju strana koje potpisuju ugovore,” rekao je nuncij Eterović te dodao kako se u našem slučaju uvijek govori o Ustavu RH i o ustavnim zakonima, a s druge se strane Sveta Stolica poziva na svoja temeljna načela, a to su dokumenti II. vatikanskog sabora i zakonici Kanonskog prava. To je okvir koji zahtijeva, ne samo s pravne nego i s konkretne naravi, poštivanje zakonodavstva u pojedinoj državi, ali se poštivajući to zakonodavstvo žele primijeniti opće norme u pojedinim slučajevima suradnje oko pravnih pitanja, oko školstva, gospodarskih pitanja, dušobrižništva vojnika katolika, što predstavlja produbljivanje toga zakonodavstva, istaknuo je mons. Eterović.
Navodeći kako postoje razne pravne obitelji kao primjerice ona anglosaksonska, sovjetska te rimsko-germanska u kojoj se nalazi i Hrvatska, mons. Eterović naveo je konkretne primjere sklopljenih konkordata ili ugovora Svete Stolice s pojedinim državama. Tako Njemačka ima konkordat sa Svetom Stolicom iz 1933. kao i Austrija, a pojedine savezne države u Njemačkoj imaju svaka svoj ugovor. Osim njih svoje ugovore imaju još Italija, Španjolska, Francuska za dvije provincije, Portugal, Malta itd.
Što se, pak, tiče navodne neravnopravnosti ostalih vjerskih zajednica u RH koje bi nastale temeljem tih ugovora, papinski nuncij istaknuo je usporedbu sa sklapanjem konkordata između Svete Stolice i Poljske, prema kojem su na početku ostale vjerske zajednice bile rezervirane, pa i kritički usmjerene prema tom konkordatu, no kasnije su bile zadovoljne, jer su zaključili kako sva prava koja ima Katolička crkva vrijede i za ostale vjerske zajednice. “Očito treba uvijek imati na umu specifičnost Katoličke crkve. Ona je subjekt međunarodnog prava, a to ne vrijedi za druge vjerske zajednice. To je i temelj sklapanja ugovora te naravi koji imaju međunarodnu vrijednost, između Svete Stolice i pojedinih država. Ali to ne znači da Katolička crkva za sebe uzima neke privilegije, jer se sve to odnosi na međunarodno prihvaćena načela, koja predviđaju zakoni o vjerskim zajednicama”, istaknuo je mons. Eterović dodajući kako Katolička crkva ne može predstavljati druge vjerske zajednice te kako oni to trebaju učiniti svatko za sebe. Ističući kako su naši ugovori sklopljeni na temeljima iskustava koja je Sveta Stolica imala u sličnim već navedenim primjerima, mons. Eterović je rekao kako u našim ugovorima nema niti jedne teme koja ne postoji u njima, no u njima postoje i neke specifične stvari.
Govoreći o navodnoj privilegiranosti Katoličke crkve u odnosu prema vraćanju njezine imovine, odnosno nadoknade koja će joj se s tim u svezi izdvajati iz državnoga proračuna, što navodno neće biti slučaj s ostalim pravnim i fizičkim osobama, mons. Eterović uputio je na studiozno čitanje 4. ugovora.
Nije istina da će se Katoličkoj crkvi vratiti sve što je bilo nacionalizirano, već će se vratiti ono što je moguće, a kao moguće se uvijek navodi hrvatski zakon o povratku nacionalizirane imovine za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Taj zakon je s hrvatske strane bio temelj koji je određivao mogućnosti predstavnika državne hrvatske komisije koja je razgovarala o tom ugovoru. Neće se vratiti sve, nego samo ono što je moguće, a što nije moguće da će biti data neka novčana naknada. Predviđen je povratak, osobito onoga što Katolička crkva smatra da joj je nužno za pastoralno djelovanje, zamjena i nadoknada, ali sve to je predviđeno u zakonu o vraćanju nacionalizirane imovine, koji se spominje i u ugovoru. Ne bi se moglo reći da je Katolička crkva privilegirana jer se sve regulira i po hrvatskim zakonskim odredbama, rekao je nuncij Eterović.
O svom susretu s ministrom vanjskih poslova RH dr. Matom Granićem mons. Eterović je rekao kako je on bio protokolaran, a razmijenili su mišljenja o situaciji Katoličke crkve u Ukrajini i Europi te se dotakli odnosa između Svete Stolice i Republike Hrvatske, dotičući i aktualna pitanja. Mons. Eterović zanimao se za zdravlje predsjednika Tuđmana te izrazio svoje molitve i molitve katoličke zajednice za Predsjednika.
Na novinarsko pitanje da prokomentira datum izbora u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Bozanić je rekao kako hrvatski biskupi i dalje stoje kod Izjave HBK u Varaždinu. Onome što su biskupi tada rekli ništa niti dodaju niti bilo što oduzimlju, kratko je rekao predsjednik HBK, najavljujući objavljivanje poruke hrvatskih biskupa s tim u svezi. (Pastirsku poruku hrvatskih biskupa u cijelosti objavljujemo u rubrici Dokumenti.)