Zagreb, 22. 11. 1999. (IKA) – Pod naslovom “Komunizam je zlo, opaka ideologija koja je milijune ljudi usmrtila ili upropastila” objavljen je u “Vjesniku” od 21. studenoga razgovor s dubrovačkim biskupom Želimirom Puljićem. U razgovoru se biskup Puljić osvrnuo na ulogu Crkve u hrvatskom društvu i njezinu odnosu prema političkim strankama. Na početku razgovora ukratko je prokomentirao neke dijelove izjave Komisije “Iustitia et pax” o skorašnjim izborima. Govoreći o datumu izbora, istaknuo je kako je “datum, način i provedba parlamentarnih i drugih izbora stvar države, a ne Crkve. Crkva i država dvije su autonomne stvarnosti. I bilo bi nekorektno miješati se u njihove autonomne propise i zakone”. Nadalje, govoreći o zadaći Crkve, biskup Puljić ističe kako “zadaće Crkve nije ‘određivati’ ciljeve demokratizacije društva. Ona poziva, potiče, hrabri, kori i hvali. I sama se čuva napasti, kao i Isus u pustinji, da ne počne ‘politički razmišljati’. Vjera, naime, nije politička stvarnost. Ali, vjera nas uči da je potrebna odanost državi i korektnost u odnosu sa zemaljskim vladarima”. Dodaje da su, “premda postoji veza između politike i religije, obje ove stvarnosti autonomne. Prva briga religije nije rehabilitacija zemaljskih kraljevstava, niti pomaganje ekonomske politike”. Između ostalog, dubrovački biskup poručuje kako ne treba očekivati od Crkve recept za politički ustroj društva, te treba slušati i usvajati njezine moralne upute i prema tome oblikovati savjest i ponašanje. Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje demokratske slobode i što bi trebalo mijenjati, biskup Puljić ističe, premda se ne osjeća pozvanim izricati sud o demokratskoj slobodi, kako “postoje ozbiljnije mogućnosti ne ponavljati pogreške trulog kapitalizma koji je sve podredio cilju zarade i nezasitnog profita. Ratno iskustvo solidarnosti moglo bi se odlično ‘kapitalizirati’, ako ne prevlada logika sebeljublja i egoizma”. Govoreći o tome zagovara li Crkva neku političku opciju, biskup Puljić je rekao kako Crkva zagovara jasnu “političku opciju” koja je opredjeljenje za čovjeka, obitelj, narod, a poglavito opredijeljenost za “maloga” ugroženog čovjeka. Dotaknuo se i pitanja privatizacije, istaknuvši kako nije siguran je li morala biti provedena i započeta još u tijeku nesređenih političkih prilika u Hrvatskoj zbog okupacije njezinih pojedinih dijelova. Nadalje, biskup Puljić poručuje kako se u ovo jubilarno doba treba osloboditi negativnosti koje okružuju čovjeka i njegov mentalitet, te je potrebna duhovna obnova, promišljanje i obraćenje. Na upit boji li se Crkva povratka komunizma, dubrovački biskup poručuje: “Crkva se samo Boga boji. Ali, ona se bori za čovjeka i raduje se njegovoj slobodi i svakome njegovu napretku. I zabrinuta je kad čovjek pati, kad je zarobljen i lišen dostojanstva i slobode”. Odgovarajući na to pitanje podsjeća također i na nedavno održanu Drugu izvanrednu sinodu biskupa za Europu, u sklopu koje se raspravljalo o društvenim i duhovnim slabostima Europe, te je iznio ukratko zaključke s nje. Odgovarajući na pitanje ima li previše nekadašnjih komunista u hrvatskim političkim strankama, biskup Puljić je rekao da nije “pregledao” niti proučavao političke stranke u Hrvatskoj, te dodaje: “Ako vaša riječ ‘bivši’ označuje da su bili, pa su se obratili, i nisu više ono ‘što su bili’, onda je to pozitivno. Od takvih se očekuje da priopće drugima da su ‘bili zavedeni’ i da nisu ‘znali u kakvo su zlo upali’. Jer, komunizam je zlo, opaka ideologija koja je milijune ljudi upropastila ili usmrtila. Još se zapravo ne znaju sve žrtve te bezbožne ideologije”. Na kraju dodaje, kako bi mu “bilo žao ako bi preživjele ideologije i mitologije, koje su u ovome stoljeću krvavo izranile tlo Europe” te ponovno pronašle svoje pristaše u današnjim prilikama.