Zagreb, 8. 10. 1999. (IKA) – Izložba “Hrvati – kršćanstvo, kultura, umjetnost” koja će 28. listopada biti otvorena u Vatikanu “jedan je od najvažnijih projekata Republike Hrvatske do sada”, izjavio je to ministar kulture Božo Biškupić na konferenciji za tisak koja je tim povodom održana u prostorijama Ministarstva kulture u Zagrebu. Spominjući kako će izložbu tijekom tri mjeseca (od 28. listopada 1999. do 15. siječnja 2000.) vidjeti velik broj posjetitelja, ministar je napomenuo kako u običnim danima tim prostorom prođe između 15 i 20 tisuća posjetitelja, pa će to ujedno biti i velika promidžba za Republiku Hrvatsku i njezinu kulturu. “Ova izložba dokazuje da Hrvatska nikad nije bila ‘predziđe kršćanstva’, kako se to obično kaže, već je duboko urasla u njega i tako je uvijek bila Europa”, istaknuo je jedan od glavnih koordinatora izložbe dr. Anđelko Badurina. Na tiskovnoj je konferenciji pobliže predstavljeno šest poglavlja te izložbe koja će obuhvaćati 128 eksponata, isključivo originala, a o izložbenim cjelinama govorio je dr. Vladimir Marković. Prvo poglavlje koje obuhvaća razdoblje od 7. do 11. stoljeća naslovljeno je “Kršćanstvo i hrvatska državnost”, drugo razdoblje “Doba katedrala i samostana” donosi građu od 12. do 15. stoljeća. U trećem poglavlju koje je nazvano “Vrijeme kušnje – kršćanstvo i turska osvajanja” autori izložbe ograničili su se na 16. stoljeće, dok je četvrto poglavlje, naslovljeno “Novi polet religioznosti i obnove Hrvatske” obuhvatio 17. i 18. st, odnosno katoličku obnovu, ali i obnovu Hrvatske, rekao je prof. Marković. “Prema našem dobu” naslov je petog poglavlja koje obuhvaća 19. i 20. stoljeće dok je posljednje poglavlje posvećeno pučkoj religioznosti. Osim književnih djela, crkvenog tiska, minijatura, skulptura i slikarskih djela i dragokovinskih predmeta, na izložbi će biti predstavljena i glazbena baština Hrvata. Koncepciju i sadržaj izložbe oblikovalo je dvadesetak autora. Govoreći o postavljanju izložbe u Dvorani pape Sixta V. u Biblioteci Vatikanskih muzeja, arhitekt Branko Silađin, zapamćen posebice po izvrsnom rješenju za predstavljanje Republike Hrvatske na Expo-u u Portugalu, rekao je kako je taj posao bio “izuzetno zahtjevan”, budući da se radi o korespondenciji izložaka s postojećim arhitektonskim i slikarskim ostvarenjima u samoj dvorani. Tom je prigodom novinarima pokazana i podijeljena kompjutorska simulacija izložbe. Za izložbu “Hrvati – kršćanstvo, kultura, umjetnost” primijenjen je vrlo strogi kriterij, a zbog nemogućnosti da se prezentiraju sve najvrednije umjetnine (od kojih neke poput Radovanova portala i sl. nisu mogle biti predstavljene u originalu), istaknuo je dr. Igor Fisković, te će se umjetnine naći u bogatom katalogu, čiji je kompjutorski ispis tom prigodom pokazan novinarima. Na upit novinara IKA-e može li se događaj izložbe u Velikome jubileju povezati s namjerom Vatikana da na primjeru jedne male kršćanske zemlje pokaže kršćanski značaj Europe, o čemu sada posebice raspravljaju europski biskupi na svojoj drugoj izvanrednoj Sinodi, nije dan odgovor, dok je za primjedbu kako se na izložbi nije našao niti jedan primjer glagoljske epigrafike rečeno da će se takvi primjeri vidjeti u katalogu, a poznata Bašćanska ploča da nije reprezentativna. Izložba se trenutno pod vodstvom tehničkog koordinatora prof. Miljenka Domijana postavlja u dvorani Sixta V, a na inicijativu još davne 1994. godine pokojnog dr. Antona Benvina, nekadašnjeg rektora Hrvatskoga zavoda sv. Jeronima u Rimu, i prof. Ive Livljanića, nekadašnjeg veleposlanika RH pri Svetoj Stolici, organiziraju je Hrvatska biskupska konferencija i Ministarstvo kulture RH uz svesrdnu privolu i potporu Državnog tajništva Svete Stolice i Vatikanske Apostolske Biblioteke.