POČETAK AKADEMSKE GODINE NA KATOLIČKOM BOGOSLOVNOM FAKULTETU U SPLITU
Split (IKA )
Split, 6. 10. 1999. (IKA) - Na novoutemeljenome Katoličkom bogoslovnom faklutetu Sveučilišta u Splitu svečano je 5. listopada započela akademska godina. Profesore, studente i ostale uzvanike pozdravio je Veliki kancelar, splitsko-makarski nadbiskup i me
Split, 6. 10. 1999. (IKA) – Na novoutemeljenome Katoličkom bogoslovnom faklutetu Sveučilišta u Splitu svečano je 5. listopada započela akademska godina. Profesore, studente i ostale uzvanike pozdravio je Veliki kancelar, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Ante Jurić te rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. Ivo Babić.
U pozdravnoj riječi dekan dr. Marin Škarica čestitao je najprije prof. dr. Ivi Babiću, rektoru Sveučilišta u Splitu, na izboru za predsjednika rektorskog zbora, istaknuvši da je to ujedno priznanje i cijelom sveučilištu. Podsjetio je, zatim, da je dosanjan san i trud nagrađen osnivanjem Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, u sastavu splitskog sveučilišta. To je povijesni dan za Crkvu u Hrvata, posebno u južnoj Hrvatskoj, u splitsko-makarskoj nadbiskupiji i metropoliji i gradu Splitu. To bi trebao biti i povijesni dan za Sveučilište u Splitu. Katolički bogoslovni fakultet u sastava Sveučilišta u Splitu jest stvarnost, rekao je Škarica. Fakultet je tu kao “javno visoko učilište, kanonski priznato od Svete Stolice. Fakultet organizira i izvodi sveučilišne dodiplomske i poslijediplomske studije, znanstveni i visokostručni rad u znanstvenim poljima teologije i filozofije, kao i u drugim s teologijom povezanim znanostima. Svrha Fakulteta je njegovanje, znanstveno istraživanje, sustavno i cjelovito izlaganje kršćanske Objave, unaprjeđivanje spoznaje njezine istine preko filozofsko-teoloških znanosti; odgoj i obrazovanje dijecezanskog i redovničkog klera i katoličkih laika; evangelizacija i inkulturacija kršćanstva kao i razvoj kršćanske filozofske i teološke misli složno surađujući s ostalim znanstvenim ustanovama”.
Splitsko sveučilište primilo je KBF u svoj sastav velikodušno i s određenim očekivanjima, koja obvezuju. Stoga bi prisutnost Katoličkog bogoslovnog fakulteta u sastavu Sveučilišta trebala biti zamjetljiva, donijeti mu određenu svježinu, toplinu, duhovno obogaćenje. Živimo, naime, “u ozbiljno vrijeme, i sami trebamo biti ozbiljni, te dati svoj doprinos prije svega moralnoj i vjerskoj obnovi naše domovine, ali isto tako i u intelektualnoj filozofsko-teološkoj izobrazbi mladih naraštaja. Time ćemo najbolje pridonijeti i sretnijoj budućnosti novih naraštaja našega hrvatskog naroda na ovim našim prostorima. To od nas i našeg novog Katoličkog bogoslovnog fakulteta zahtjeva i očekuje i Bog i Crkva i Domovina” – zaključio je dekan Škarica.
Veliki vicekancelar, provincijal franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, doc. dr. fra Jure Brkan, u pozdravu je zahvalio svima, posebno pogodnosti crkvenih i državnih školskih zakona, i onima koji su se žrtvovali da dođe do toga dana.
Uvodno predavanje “Budućnost teologije i teolog budućnosti” održao je doc. dr. Ante Mateljan. Predavač se zapitao ima li nade da budućnost bude “budućnost Božja” a ne “bezbožnička.” “Teologija, govor o Bogu, ima prošlost. Bogatu prošlost! Toliko bogatu da mnogi od nje kao od rente žive! I otkrili su da se da dobro iskoristiti i kao eksponat u vlastitom religijskom muzeju. Teologija ima svoju sadašnjost. Raznovrsnu, preobilnu sa svake strane. “, rekao je dr. Mateljan. Govoreći o budućnosti teologije, dr. Mateljan je ustvrdio da je ona zadatak, ili još bolje “teologija je zadatak budućnosti! Zadatak je stvaranje, izgradnja i održanje na životu ‘žive teologije, živog bogoslovlja’, u kojoj će Božji govor, riječju, djelom i osobno, te vjera Crkve i teološka refleksija biti dijelom ‘živog tijela’ u kojemu neće svaka strana gledati samo sebe, nego biti u službi života, onoga tijela kojemu je glava Krist a život Duh Sveti!”
“Teologija teži da ovo vidljivo osvijetli onim nevidljivim, te se među svim znanostima mora shvaćati kao drukčija, ‘izvantekstualna strana’!”, rekao je predavač, istaknuvši kako je jedina granica teologu budućnosti Bog, koji je bezgraničan. “Jedina propast teologa je biti bez Boga, a jedini plod i užitak njegova rada je zajedništvo s njim! Pravi učinak teologije je upućivanje na susret s Ljubavlju. Nek se upamti: Teologija bez ljubavi nije daleko od toga da postane svetogrdna”, zaključio je uvodno predavanje prvoga dana akademske godine dr. Mateljan.