Vatikan, 5. 10. 1999. (IKA) – Čini se da je Europa potpuno izgubila svoj kršćanski identitet. Američki tjednik “Newsweek” objavio je provokativne rezultate istraživanja koji pokazuju da je na kraju ovog tisućljeća vjera, čini se, živa posvuda u svijetu osim u Europi.
Statistički pokazatelji ukazuje na duhovnu krizu Starog kontinenta. 39% Francuza tvrdi da nije religiozno, 56% Britanaca vjeruje u nekoga osobnog Boga. U nekim zemljama, poput Republike Češke tek 3% pučanstva pohađa nedjeljom crkvu, a slično je i u mnogim drugim zemljama Zapadne Europe. Veličanstvena crkvena zdanja koja svjedoče o arhitektonskom jedinstvu Europe zjape prazna. U Nizozemskoj crkve se prodaju i nerijetko služe kao džamije.
Možda se može i posumnjati u vjerodostojnost i ispravnost nakane provođenja istraživanja američkog tjednika, no na alarmantno stanje upozoravaju i “Instrumentum laboris” i “Relatio ante disceptatationem”, radni dokumenti Druge europske sinode biskupa koja se upravo održava u Vatikanu. Svoj prinos izradi tih dokumenata dali su i katolički intelektualci koji su se na poziv Svetog Oca okupili u Rimu od 11. do 14. siječnja ove godine. Na tome predsinodskom europskom simpoziju, kako je nazvan, koji je priredilo Papinsko vijeće za kulturu, okupili su se ugledni laici poput generalnog direktora UNESCO-a Federica Mayora, potpredsjednika rimskog Instituta za obitelj “Ivan Pavao II.” Stanislawa Grygiela, dugogodišnje suradnice Alexandra Solženjicina Irine Alberti te predsjednika Papinske akademije za društvene znanosti Admonda Malinvauda. Ukupno 40 sudionika skupa razmišljalo je o pitanjima kršćanske kulturne baštine, o tome može li ona odigrati odlučujuću ulogu u oblikovanju novog lica Europe ili će ostati tek nešto što pripada prošlosti.
Sudionici su nadasve istaknuli nužnost da Europa “diše s oba plućna krila” – Istočnim i Zapadnim – što će biti “protuotrov” sve ogorčenijim nacionalizmima.
Europski intelektualci posebno su upozorili na stvaranje nove “Željezne zavjese” koju ovog puta sačinjava novac. Prof. Herbert Shambeck upozorio je tako na “propast izvorne ideje Europe i njezine preobrazbe u čistu aritmetiku gospodarstava koja, kroz davanje velike tržišne moći Europi, ograničavaju etičke odrednice na puko posjedovanje materijalnih dobra, ukapajući etiku u neumoljivu logiku tržišta”.
Europski katolički intelektualci dolaze do zaključka: budućnost Europe neće ovisiti o novčanoj moći ili osnaženju sustava obrane. Jačanje procesa europskih integracija, što su jasno rekli utemeljitelji jedinstvene Europe (Adenauer, de Gasperi i Schuman), ovisi o sposobnosti stvaranja “zajednice”, skupine naroda ujedinjenih na načelima solidarnosti i supsidijarnosti.
Tome kršćanstvo može dati jedinstven prinos koji se ne smije zanemariti. Pojmovi poput osobe, slobode i jedinstva nerazumljivi su bez evanđelja. Pojam “osoba”, zaključili su intelektualci, najvažniji je prinos kršćanstva Europi. To je jedini pojam sposoban prekinuti začarani krug nekontroliranog individualizma ili kolektivnog terora.