Istina je prava novost.

PROSLAVA 100. OBLJETNICE SJEDINJENJA DUBROVAČKE I ZADARSKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE

Dubrovnik, 3. 10. 1999. (IKA) - Svečanim misnim slavljem, koje je predvdoio vikar Provincije dr. Josip Sopta u dubrovačkoj samostanskoj crkvi Male braće započela je 2. listopada proslava 100. obljetnice sjedinjenja Franjevačkih provincija sv. Jeronima (

Dubrovnik, 3. 10. 1999. (IKA) – Svečanim misnim slavljem, koje je predvdoio vikar Provincije dr. Josip Sopta u dubrovačkoj samostanskoj crkvi Male braće započela je 2. listopada proslava 100. obljetnice sjedinjenja Franjevačkih provincija sv. Jeronima (Zadar) i sv. Franje (Dubrovnik). O franjevačkome Zadru i Dubrovniku na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u prigodnom programu govorio je fra Atanazije Matanić koji je osvijetlio uzroke spajanja tih dviju provincija. Fra Pio Pejić donio je kratki pregled povijesti dubrovačke provincije, dok je fra Stanko Škunca govorio o franjevcima na hrvatskoj obali u 15. stoljeću, koji su se nalazili u jednoj provinciji, ali se zbog povijesnih razloga 1848. godine dubrovačka provincija osamostalila. Tom prigodom predstavljen je i zbornik o sadašnjoj provinciji “Pod zaštitom sv. Jeronima”. U programu su sudjelovali Mario Ivić, zbor Male Braće, sastav mladih Male braće, franjevački novaci s Košljuna, koji su, osim glazbene točke, izveli i scensku igru fra Ive Perana “Duh utemeljitelja – jučer, danas, sutra”. Proslava 100. obljetnice sjedinjenja dviju provincija održana je i 30. rujna u koru i crkvi sv. Frane u Zadru. Svečana akademija s istim programom kao i u Dubrovniku započela je uvodnom riječi provincijala zadarskih franjevaca fra Bernardina Škunce.
Sjedinjenje dviju hrvatskih franjevačkih provincija – zadarske sv. Jeronima i dubrovačke sv. Franje, dogodilo se na “prirodni način”. Obje su provincije imale relativno mali broj članova, posebno mladih; obje su se protezale uzduž jadranske obale i izrastale iz istoga duhovnog i kulturnog kruga. Osim toga, u vrijeme njihova sjedinjenja zbiva se proces mnogih društveno-političkih i kulturnih ujedinjavanja u Europi i u hrvatskim krajevima. Prema dekretu o sjedinjenju, što ga je potpisao generalni ministar franjevačkoga reda fra Alojzije Lauer 15. lipnja 1899. u Rimu, cilj sjedinjenja je u želji da snažnije zaživi franjevački duh i da se bolje provodi odgoj mladih naraštaja. Prvi provincijal sjedinjene provincije bio je fra Antun Kazilari, prvi vikar provincije fra Bonaventura Škunca, te definitori fra Kajetan Letić, fra Urban Talija, fra Bernard Marković i fra Egidije Braut.