Zagreb, 1. 10. 1999. (IKA) – U povodu Dana starijih osoba i Međunarodne godine starijih osoba u Zagrebu je 30. rujna održan okrugli stol “Odgovornost hrvatskog društva za starije osobe.”
Govoreći o odgovornosti mladih za starije, prof. sociologije i tajnik Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve Gordan Črpić rekao je kako se u našemu društvu prema starijima često odnosi kao prema objektima djelovanja; govorimo o zaštiti mladih, o brizi za starije i često donosimo vrlo konzistentne zaključke koje stvarnost zanemaruje. I mladi i stari su osobe sa svojim mogućnostima i ograničenjima koja donosi pojedina dob i kao takvi prirodno je da su upućeni jedni na druge. Suvremeni svijet i ritam života kojemu se teži za maksimiranjem učinkovitosti isključuje one koji nisu dovoljno učinkoviti, a to su upravo mladi, jer nemaju dovoljno iskustva i stariji, jer više biološki ne mogu održati ritam vremena.
O pitanju dobrovoljnosti – volonterstva govorio je dr. Milan Špehar, koji se također osvrnuo na potrošačko društvo koje dijete smatra beskorisnim, ali kad odraste bit će korisno društvu, no prema starom čovjeku potrošačko društvo ne reagira tako, jer je on dao sve što je imao dati, za društvo je beskoristan i time postaje opterećenje. Dr. Špehar smatra da se od starih ljudi mora učiti, te im prilaziti po onoj Isusovoj “Čini drugima ono što bi htio da drugi tebi čine.” Podsjetio je i na riječi Svetog Oca na Nacionalnom kongresu biskupijskih caritasa u Italiji: “Trebat će otvoriti mladima mogućnosti karitativnog dragovoljstva koje će rastrganu i provizornu spontanost zamijeniti funkcionalnošću i nastavljanjem racionalnog organiziranja služenja.” Na kraju svoga izlaganja dr. Špehar je istaknuo da je dragovoljac onaj koji bar jednom u tjednu daruje dva sata svog vremena bez ikakve želje za naknadom čovjeku koji je u potrebi.
O mogućnostima podizanja kvalitete života starijih ljudi govorila je voditeljica programa Sveučilišta za treću životnu dob prof. psihologije Jasna Čurin. Podsjetila je kako je svaki sedmi građanin naše zemlje stariji od 65 godina, a svaki treći od 50 godina. Posebice se osvrnula na stare, ali još uvijek aktivne osobe. S tim u vezi govorila je o Sveučilištu za treću životnu dob, programu Pučkoga otvorenog učilišta. Sveučilište postoji već 8 godina, a radi u suradnji s Filozofskim fakultetom, katedrom za andragogiju. U tom programu okupi se u zimskome ili ljetnom semestru oko 500 polaznika. Time se želi starijim ljudima omogućiti da kvalitetnije ispunjavaju svoje slobodno vrijeme, te da se smanji osjećaj otuđenosti i samoće. Umirovljenici mogu i sami, ako su stručni, držati predavanja; nema ispitivanja, ocjenjivanja i ostalih klasičnih situacija učenja, uče se strani jezici, pohađaju se programi iz kulture, povijesti umjetnosti, glazbena slušaonica, arhitektura Zagreba, književnost, etnologija. Pohađaju se i kreativne radionice, informatika i ostalo, kazala je Jasna Čurin.
Duhovnik katoličke udruge “Kap Dobrote” o. Antun Cvek govorio je o mogućnostima i modelima konkretne skrbi za starije osobe. Ta udruga starima i nemoćnima pruža duhovnu i tjelesnu pomoć, a predavač je prikazao model cjelovite brige kako pomoći tim osobama u njihovim teškim životnim situacijama. U udruzi djeluju članovi volonteri, liječnici, socijalni radnici, odvjetnici, ljudi tehničkih zanimanja i ostali mnogobrojni suradnici, rekao je o. Antun. Mogućnosti i ograničenja države u skrbi za starije osobe bila je tema predavanja pomoćnika ministra u Ministarstvu rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske Marijana Pokrajčića. Proces stvaranja sustava socijalne skrbi bio je opterećen problemima s kojima se RH susrela od trenutka svog osamostaljenja. Pored svih problema i posljedica rata, materijalnih šteta, pogoršane demografske strukture, u tijeku rata porušeno je ili teško oštećeno 16 domova umirovljenika, a korisnici su premješteni u domove na sigurnim područjima. U suradnji s međunarodnom organizacijom Crvenog križa i crvenog polumjeseca izgrađeni su domovi za smještaj starih i nemoćnih u Dubrovniku, Udbini, Donjem Zemuniku, Kninu, a uskoro će biti završeno i naselje za smještaj starih i nemoćnih u Iloku. Sredstvima iz državnog proračuna izvršena je adaptacija, rekonstrukcija te izgradnja novih objekata u Đakovu, Kninu, Bjelovaru, Suhopolju, Zagrebu, Splitu, Nuštru, Belom Manastiru, Pridružici. Godišnje Ministarstvo rada i socijalne skrbi izdvaja za gradnju i adaptaciju objekata, za smještaj starih i nemoćnih osoba oko 120 milijuna kuna, rekao je Pokrajčić. On je još istaknuo opredjeljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi da se organizira izvaninstitucionalna skrb ili takvi oblici pomoći koji bi starima omogućili što dulji boravak u svojim domovima.
S tim u vezi o cjelovitoj skrbi za starije ljude u mjesnim zajednicama govorio je dekan Visoke zdravstvene škole u Zagrebu i osnivač dobrotvornog udruženja Dobrobit, koje je u tijeku Domovinskog rata pomagalo u psihosocijalnom smislu stradalnicima rata, dr. Mladen Havelka. U sklopu programa udruženja Dobrobit bit će otvoren Centar za dopunsku skrb o starijim ljudima. Osnovne aktivnosti Centra su posjećivanje starijih osoba u njihovim domovima i pružanje potrebne zdravstvene, socijalne, psihološke i ostale pomoći i potpore, savjetovanje u Centru i putem Zlatnog telefona, održavanje tribina, predavanja s temama važnim za starije osobe, organiziranje rada volontera, usklađivanje različitih oblika skrbi za starije s mjesnim socijalnim i zdravstvenim službama, uslužnim servisima, humanitarnim ustanovama, zastupanje starijih ljudi u obavljanju pravnih i ostalih poslova. Na kraju okrugloga stola o odgovornosti Crkve za starije osobe govorio je prelat Vladimir Stanković. Prikazao je dokument Papinskog vijeća za laike: Dostojanstvo i poslanje starijih u Crkvi i u svijetu, koji je objavila IKA.
Okrugli stol priredili su Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski caritas – talijanska sekcija.