Sarajevo, 30. 9. 1999. (IKA/KTA) – Prva neslužbena sjednica biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine s apostolskim nuncijem u BiH Giuseppom Leanzom održana je 28. rujna u Apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu. Razlog susreta bila je obostrana želja upoznavanja nuncija s trenutnim stanjem života vjernika i svećenika u pojedinim biskupijama, njihovim problemima i trenutnim potrebama. U prvome dijelu susreta svaki biskup pojedinačno je predstavio stanje u svojoj biskupiji o broju župa, vjernika, svećenika, redovnika i redovnica. Potom je iznio i trenutačne probleme svojih biskupija.
Banjolučki biskup Franjo Komarica, donoseći statističke podatke od prije rata, prikazao je sadašnje nezavidno stanje u svojoj biskupiji. Od nekad 47 danas djeluje 15 župa na teritoriju Federacije BiH s oko 34.000 vjernika, među koje je pribrojeno oko 8.000 katolika iz vrhbosanske nadbiskupije. U Republici Srpskoj djeluje samo nekoliko župa. Od 80.000 vjernika koliko ih je bilo na području današnje Republike Srpske sada ih je ostalo oko 8.000. Od dijecezanskih svećenika trenutno pastoralno djeluje 20 u dijecezi, a 15 u inozemstvu. Pastoralno djeluju 29 franjevaca i trojica trapista, te 45 redovnica koje su uglavnom na području Federacije BiH. Oduzete su oko 22 župne ili samostanske kuće. Na području Republike Srpske stanovati je moguće samo u 15 župnih kuća, a u 17 nema nikakve mogućnosti boravka. Biskupijski Caritas, potpomognut inozemnim Caritasom, zauzeo se za obnovu više od tisuću uništenih kuća. Biskup Komarica je kao glavni problem za povratak prognanih na područje RS istaknuo nepostojanje pravne države. Svim silama se brani povratak, a problem predstavlja i to što Hrvati katolici na teritoriju nemaju svojih političkih predstavnika. Banjolučki biskup je istaknuo želju pape Ivana Pavla II. da se još jače podupre opstanak Banjolučke biskupije.
Mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić u svojem je izlaganju prikazao stanje u svojoj biskupiji. Na području Mostarsko-duvanjske biskupije živi 185.000, a u trebinjsko-mrkanskoj 19.000 vjernika. Od 107 dijecezanskih svećenika njih 77 djeluje na teritoriju spomenutih biskupija, a isto tako 190 franjevaca nalazi se u biskupiji. Biskup Perić upoznao je apostolskog nuncija s poteškoćama u pojedinim župama koje, u skladu s Papinim dekretom, franjevački svećenici trebaju predati dijecezanskim svećenicima.
Sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić istaknuo je da je sarajevska nadbiskupija prije rata brojala 528.000 vjernika u 144 župe, a sada na prostoru biskupije živi samo 210.000 vjernika, među kojima je vrlo malo mladih. U tijeku rata uništeno je više od 600 crkvenih građevina, a više od 30 župa na području Republike Srpske ni danas ne djeluje, jer su vjernici i svećenici prognani. Biskupija broji 213 dijecezanskih svećenika od čega 120 djeluje u dijecezi. U pastoral je uključeno oko 130 franjevaca, 4 isusovaca, 3 salezijanca i jedan dominikanac. U Sarajevu se nalaze i tri redovničke provincijalne kuće, a u dijecezi djeluju redovnice iz ostalih kongregacija. Djeluju i dvije teologije, dva sjemeništa i 5 katoličkih školskih centara. Kao prvenstvo kardinal Puljić je istaknuo potrebu liječenja posljedica rata i potrebu pomirenja. Problem predstavlja i održavanje središnjih crkvenih ustanova, obnova porušenih crkava i župnih dvorova, pitanje pravnog stanja Crkve, povrat crkvene imovine, pravo Crkve na odgoj te zdravstveno osiguranje svećenika.