KONFERENCIJA POSVEĆENA SKRBI ZA STARIJE OSOBE U REPUBLICI HRVATSKOJ U DUBROVNIKU
Dubrovnik, 25. 9. 1999. (IKA) – Trodnevna konferencija “Strategija razvoja skrbi za starije osobe” započela je 22. rujna u hotelu “Argentina” u Dubrovniku. Na početku skupa govorila je predsjednica Nacionalnog odbora za obilježavanje 1999. međunarodne godine starijih osoba i Županijskog doma Hrvatskoga državnog sabora dr. Katica Ivanišević istaknuvši opća načela Nacionalnog programa obilježavanja Godine starih u Hrvatskoj, te se osvrnula na ciljeve skupa kojima će se pokušati poboljšati položaj i skrb za starije osobe u budućnosti. Istaknula je, također, kako su se Katolička crkva i neke dobrotvorne ustanove uključile u programe pomoću kojih se pomaže starijim osobama, te kako ti primjeri trebaju poslužiti i ostalima. Pozdravne govore uputili su dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje, koji se osvrnuo na povijesne činjenice o skrbi za starije osobe na tome području već od Dubrovačke Republike, te dubrovački gradonačelnik Vid Bogdanović. Uime dubrovačkog biskupa Želimira Puljića i Caritasa dubrovačke biskupije nazočnima se obratio Darinko Iveković. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara dao je pregled rada tog ministarstva u skrbi za starije osobe, dok je zamjenik ministra zdravstva Neven Henigsberg dao pregled rada tog ministarstva. Prvog dana konferencije predavanje “Potrebe i mogućnosti uvođenja novih modela cjelovite skrbi za starije osobe u Hrvatskoj” održao je dekan Visoke zdravstvene škole u Zagrebu Mladen Havelka, a u nastavku je Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ustvrdio kako “analitička razmatranja ukazuju da je već do popisa stanovništva 1991. godine Hrvatska bila zahvaćena intenzivnim demografskim starenjem, koje je dodatno ubrzala i produbila agresija na Hrvatsku”. Siniša Zrinščak iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu govorio je o socijalnim prilikama u RH na prijelomu stoljeća, te je ustvrdio kako se ta politika “smješta ponajprije, u kontekst suvremenih svjetskih procesa i zajedničkih izazova različitim tipovima socijalnih država u svjetskim razmjerima”. Ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara govorio je u svome drugom izlaganju o reformi mirovinskog sustava u RH prema zakonu o mirovinskom osiguranju prihvaćenom u srpnju 1998. godine, a Dubravka Šimonović podsjetila je na dokumente UN-a o starijim osobama, te istaknula načela UN-a za starije osobe – 18 načela na pet područja: neovisnost, sudjelovanje, skrb, samoispunjenje i dostojanstvo. Profesor na Katoličkome bogoslovom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marijan Valković naglasio je kako su u Crkvi nastajale “brojne ustanove i redovničke udruge s izričitom svrhom duhovne i materijalne brige za siromašne, bolesne i starije osobe” te je u brizi za starije posebno istaknuo “obiteljski i teritorijalni princip” koji treba biti u prvom planu. Mirela Hock iz Ministarstva gospodarstva govorila je o ulozi stanovništva u procesima proizvodnje i potrošnje, ističući kako novija istraživanja o starenju stanovništva pokazuju da mlađe staro stanovništvo (60-74 godina starosti) predstavlja “važni resurs razvoja i da ubuduće valja s njim računati”. Damir Lučanin iz Visoke zdravstvene škole rekao je kako je “godine 1900. samo četvrtina populacije doživjela 65 godina života, dok danas ovu dob doživi preko dvije trećine populacije. U svijetu je sve veći broj ljudi starijih od 80 godina, osobito u ekonomsko razvijenijim zemljama, te im treba osigurati zadovoljavajuću kvalitetu života u svim aspektima”. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako prije nije bilo poticanja privatnih inicijativa na ovom području, odnosno kako se nisu poticale “lokalne vlasti da preuzmu dio odgovornosti u razvoju svojih programa skrbi za starije osobe”. Načelnica odjela u ministarstvu rada i socijalne skrbi Ana govorila je o zakonskom okviru za socijalnu skrb i posebno o Centrima za socijalnu skrb i njihovoj zadaći, a Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu spomenula je novu znanstveno primjenjivu disciplinu – gerotehnologiju – koja se bavi upravo odnosom starijih ljudi i njihovog tehnološkog okruženja. Prof. dr. Marjeta Mišgoj-Duraković istaknula je važnost tjelesnog vježbanja radi održavanja ili poboljšanja funkcionalne sposobnosti kao i “prevenciju, liječenje i/ili rehabilitaciju” nekih bolesti.
Drugi dan konferencije, 23. rujna, Jerka Jukić iz Gradskog ureda za zdravstveni rad i socijalnu skrb govorila je o brizi Zagreba za “osobe treće životne dobi”, a Berislav Skupnjak u svom je predavanju istaknuo kako brojni sociolozi starenje čovječanstva nazivaju ‘trijumfom čovječanstva’, “tim više što se upravo u odnosu prema starijima cijeni vrijednost nekoga društvenog poretka”. Luka Kovačić je, između ostalog, istaknuo potrebu razvijenije mreže “primarnih liječnika, patronažnih sestara, njegovateljica, fizikalne terapije, rekreacije i sličnih oblika zaštite”, a Spomenka Tomek-Roksandić iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba, iznijela je “Program zdravstvenih mjera i postupaka u zaštiti zdravlja starijih ljudi – javno zdravstveni pristup”. Vlasta Vučevac istaknula je kako se mnoga zdravstvena stanja kod starijih osoba “više ne mogu izliječiti, ali se moraju znati podučiti”, a Anica Jušić iz Hrvatskog društva za hospicij/palijativnu skrb, govorila je o hospiciju, kućnoj skrbi i dnevnom boravku kao osnovnim modelima palijativne skrbi. Irena Vadlja iz Ministarstva rada i socijalne skrbi govorila je o uslugama teško pokretnim i nepokretnim osobama, kao i o uslugama organiziranog korištenja slobodnog vremena i radne terapije, odnosno poludnevnog i cjelodnevnog boravka u ustanovi. Vesna Mastela Bužan iz istog ministarstva, govorila je o “izvaninstitucionalnoj skrbi o starijim osobama” rekavši kako skrb te vrste koristi svega 25% starijih. Franka Vojnović i Vesna Kovačić, govoreći o “skrbi o starijim prognanicima – povratnicima” iznijele su podatak da Ured za prognanike i izbjeglice danas skrbi za oko 420 osoba (starijih) u 7 objekata namijenjenih njima. Zvjezdana Janičar iz Ministarstva rada i socijalne skrbi smatra kako je “bitno napomenuti da se kod tih osoba potreba za sveobuhvatnom skrbi zbog njihova tjelesnoga ili mentalnog oštećenja javlja puno ranije nego kod ‘zdrave’ populacije”. Mladen Havelka u svome je drugom predavanju rekao kako je uloga hrvatske gerontološke znanosti ključna za planiranje optimalnih modela cjelovite skrbi za starije ljude, no da su primijenjena akciona gerontološka istraživanja u Hrvatskoj još vrlo rijetka. Jasminka Despot Lučanin iznijela je “prikaz istraživanja ‘razvoj novih modela cjelovite skrbi za starije ljude u Hrvatskoj”, istaknuvši kako su u prvoj etapi istraživanja prikupljeni podaci o potrebama starijih koji žive u kućanstvima Hrvatske i razmotreni kao temelj za sljedeću etapu razvoja modela cjelovite skrbi za starije ljude. Zvjezdana Prizmić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, rekla je kako taj institut od svog osnutka 1992. godine sustavno istražuje probleme starijih ljudi u RH, dodavši kako najnovija istraživanja ispituju različite mjere subjektivnog doživljavanja svoje dobi. Višnja Masnec-Vodanović iz Obrazovnog programa HRT-a, u sklopu predavanja “Uloga medija u poboljšanju kvalitete skrbi i odnosa prema starijim ljudima” govorila je o emisijama “I godine ove” koju HRT emitira već 16 godina kao i o kontakt-emisiji “Zlatni savjeti”. Stjepan Krajačić iz Sindikata umirovljenika Hrvatske istaknuo je kako se oni prioritetno zalažu za preraspodjelu državne potrošnje, poboljšanje i kvalitetu života na različite načine. Prof. Nikola Turk govorio je o dvogodišnjoj praksi uvođenja tjelesnog vježbanja u pet zagrebačkih domova socijalne skrbi i jedan u Istri, kao i o potrebi vježbanja.
Posljednji dan konferencije, 24. rujna, okupio je sudionike oko donošenja zaključaka. Uz isticanje općeg cilja da se “izradi strategija razvoja skrbi o starijim osobama primjerena materijalnim i ostalim prilikama u Hrvatskoj”, bilo je govora i o specifičnim ciljevima konferencije i općim načelima. Nakon toga se raspravljalo o preporukama za zaključke na pojedinim područjima. Tako je donesena i radna verzija iz koje će se izraditi nacionalni program o skrbi za starije osobe, u kojoj se ističe poticanje crkvenih i karitativnih ustanova u njihovoj skrbi za starije osobe.
Konferenciju su priredili u povodu Međunarodne godine starijih osoba hrvatska Vlada, Nacionalni odbor za obilježavanje 1999. Međunarodne godine starijih osoba u suradnji s Ministarstvom rada i socijalne skrbi i Visokom zdravstvenom školom u Zagrebu.