Zagreb, 22. 9. 1999. (IKA) – Simpozij “Međureligijski dijalog u Europi: izazovi za kršćane i muslimane u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini” započeo je 20. rujna u Dvorani “Vijenac” Nadbiskupskoga bogoslovskog sjemeništa u Zagrebu. Pozdravne riječi uputio je predsjednik hrvatskog ogranka Svjetske konferencije religija za mira varaždinski biskup Marko Culej, koji je i otvorio taj skup. Posebno je pozdravio apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giulia Einaudija, izaslanika Papinskog vijeća za međureligijske odnose mons. Khaleda Akasheha, potpredsjednicu hrvatske Vlade i ministricu za europske integracije dr. Ljerku Mintas-Hodak, izaslanika zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića zagrebačkoga pomoćnog biskupa Josipa Mrzljaka, predsjednika Rijaseta Islamske zajednice BiH Hilma Neimarliju i ostale nazočne predavače i goste. Biskup Culej posebno je istaknuo važnost suživota triju monoteističkih religijskih zajednica na ovim prostorima (kršćanstvo, judaizam, islam) te je rekao kako je to dovoljan razlog za održavanje takvog skupa. Dodao je kako mir u Europi znatno ovisi upravo o stabilizaciji odnosa u ovom dijelu jugoistočne Europe što potvrđuju i zbivanja u posljednjem desetljeću. Biskup je također istaknuo kako se skupom želi pokazati kako je dijalogom, napose međureligijskim, moguće ostvariti mir i suživot u Europi. Uime hrvatske Vlade sudionike skupa pozdravila je potpredsjednica dr. Mintas-Hodak koje je rekla kako su vjerske zajednice pozvane graditi solidarnost i suživot među ljudima. Uime Ministarstva vanjskih poslova govorio je Zdravko Gavran, a nazočnima se obratio i predsjednik Rijaseta Islamske zajednice BiH Neimarlij. Mons. Akasheh, pročitao je pismo predsjednika Papinskog vijeća za međureligijski dijalog kardinala Francisea Arinzea. Pročitani su i brzojavi ogranaka iz svijeta Svjetske konferencije religija za mir. Prvo predavanje održao je prof. dr. Rešad Hafizović “Vrednovanje vjerskih odnosa kršćana i muslimana u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, dok je povijesni prikaz kršćanske situacije u Hrvatskoj i BiH dao prof. dr. Juraj Kolarić. O povijesnom prikazu muslimanske situacije u Hrvatskoj i BiH govorio je predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko ef. Omerbašić. “Židovska misao o budućnosti odnosa kršćana i muslimana u RH i BiH” naslov je izlaganja prof. dr. Ive Goldsteina koji je govorio o židovskoj poziciji i iskustvima u međureligijskim odnosima u Hrvatskoj i BiH te je istaknuo da “tko želi ostvariti trajni mir mora se prvo u svojim redovima suprostaviti onima koji su protiv mira”. Istaknuo je kako židovsku zajednicu razočarava odnos djela hrvatske javnosti prema relativiziranju zločinačke politike NDH, te je izrazio iznenađenje izostankom predstavnika Katoličke crkve na obilježavanju proboja logoraša iz Jasenovca. Pozvao je također i na povratak imena Trga žrtava fašisma sadašnjem Trgu hrvatskih velikana. Poslijepodnevni dio skupa nastavljen je u Islamskom centru. Pozdravne riječi na početku toga dijela simpozija uputio je prof. dr. Franjo Topić, a potom su o smislu i vrijednosti dijaloga, napose međureligijskog, kao metode ostvarivanja suživota govorili prof. dr. Dimitrije Kalezić i prof. dr. Predrag Puzović. Prof. dr. Mato Zovkić osvrnuo se na pozitivne perspektive kršćansko-muslimanskih odnosa u Hrvatskoj i BiH.
Drugi dan simpozija, 21. rujna, započeo je predstavljanjem programa Europske komisije “Jedna duša za Europu” dr. Mladena Karadjola, koji je istaknuo, između ostalog, važnost međureligijskog približavanja u globalnom pothvatu proširenja ujedinjenja Europe. Potom je evangelički biskup v.d. Adeas Lukša održao predavanje “Duhovne i etičke vrijednosti”, u kojem je istaknuo mišljenje pape Ivana Pavla II. prema kojemu je čitavo kršćanstvo, a ne samo rimokatoličko ozračje, danas ozračje ekumenizma. “Ekumenizam ne bi smio biti ograničen samo na kršćane, već mora biti otvoren i za dijalog s ostalim svjetskim religijama”, rekao je biskup Lukša. Govoreći o dijalu kršćana i muslimana, on je istaknuo kako dijalog mora zaživjeti na praktičnoj razni, te je dodao da krašćanska zajednica očekuje pravi odgovor velike islamske zajednice na nasilje, koje proindozezijski ekstremisti čine nad kršćanima, ali i žiteljima ostalih vjera u Istočnom Timoru. Predstavnik Rijaseta Islamske zajednice u BiH tuzlanski muftija Husein ef. Kavazović istaknuo je pozitivne napore Židova, kršćana i muslimana na intenzivnom dijalogu nakon II. vatikanskog koncila, ali je pri tome rekao kako ti napori nisu u puninin zaživjeli na Balkanu. oslikavajući gibanja u međureligijskim odnosima u BiH nakon rata, muftija Kavazović naveo je kao pozitivan čin pomoć islamske zajednice katolicima u izgradnji porušene crkve, a kao negativan naveo je gradnju kršaćsnke crkve na temeljima porušene džamije. O međuvjerskoj suradnji na temelju gospodarsko-političkih promišljanja govorili su hrvatski veleposlanik u Velikoj Britaniji dr. Ante Čičin-Šain, prof. Željka Mardešića, koji je govorio o političkoj i društvenoj snošljivosti, dok se prof. dr. Marijana Biškupa osvrnuo na prinos Hrvata i Hrvatske u ostvarenju ljudskih prava nekad i danas. Veleposlanik Europske unije u Republici Hrvatskoj Per Vinthera održao je završno izlaganje pod naslovom “Putovi za uspješno uključivanje u Europske integracijske procese”, ponudivši jednostavan ključ uspješnog uključivanja u europske integracijske procese – poštivanje demokratskih načela, ljudskih prava, prava manjina i pravnog poretka.
Sudionici simpozija donijeli su zaključke koji će biti upućeni vladama i parlamentima republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine te Europskoj uniji radi njihove moguće provedbe.
Simpozij, koji je priredio hrvatski ogranak Svjetske konferencije religija za mir zajedno u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, završio je međureligijskim koncertom zbora “Lira”.