Istina je prava novost.

PAPINO POSLJEDNJE OVOSTOLJETNO HODOČAŠĆE U NEKU EUROPSKU ZEMLJU

Vatikan, 15. 9. 1999. (IKA) - Papa Ivan Pavao II. dolazi u nedjelju 19. rujna u drugi pastoralni pohod Sloveniji. To se njegovo posljednje hodočašće u središte Europe u ovome stoljeću i tisućljeću održava uoči druge izvanredne sinode biskupa posvećene e

Vatikan, 15. 9. 1999. (IKA) – Papa Ivan Pavao II. dolazi u nedjelju 19. rujna u drugi pastoralni pohod Sloveniji. To se njegovo posljednje hodočašće u središte Europe u ovome stoljeću i tisućljeću održava uoči druge izvanredne sinode biskupa posvećene europskom kontinentu. Slovenski narod, koji je primio kršćanstvo prije 1.250 godina, proživljava danas vrijeme u iščekivanju i nadi. Stoljećima je branio vlastiti kulturni identitet, ostajući u sjeni većih zemalja. Sveti će Otac predložiti slovenskom narodu primjer budućeg blaženika Antona Martina Slomšeka, koji je živio i djelovao polovicom prošlog stoljeća. Istaknuti profesor slavistike na ljubljanskom Sveučilištu Franc Kidrič nazvao ga je najistaknutijom duhovnom pojavom nakon svetih Ćirila i Metoda u povijesti slovenskog kršćanstva. Biskup Slomšek je, kako je rečeno, Božji čovjek, koji je ne samo nastojao sačuvati vjeru slovenskog naroda, već i njegov nacionalni identitet. Posebno je radio na inkulturaciji širih narodnih slojeva. Već kao student teologije u Klagenfurtu priređivao je tečajeve slovenskog jezika za svoje kolege, koji nisu shvatili važnost poznavanja materinjeg jezika za uspješnu pastoralnu djelatnost. Kao svećenik, Slomšek je sve svoje snage uložio u apostolsku djelatnost među narodom, tako da su ga nazvali “slovenskim Ciceronom”. Njegova je pastoralna djelatnost bila raznolika. Propovijedao je i ispovijedao na slovenskome i njemačkom jeziku. Obilazio je sve južne krajeve Austro-ugarskog carstva. Objavio je više knjiga vjerskoga i kulturnog sadržaja. Bio je uvjeren da su napisane riječi najbolje sredstvo za evangelizaciju. Tom je svojom djelatnošću nastavio i kao mariborski biskup, provodeći do posljednjeg trenutka svoje geslo “Živjeti i umrijeti za apostolsko poslanje”. Biskup Slomšek zauzimao se i za jedinstvo kršćana. Utemeljio je Sveti molitveni savez, nazvavši ga Bratovštinom sv. Ćirila i Metoda. Ta se bratovština proširila i izvan granica njegove biskupije, pa čak i izvan Slovenije. Neumorno je odstranjivao molitvom i djelima postojeće stoljetne prepreke između kršćanskih zajednica, radeći na postizanju jedinstva u duhu Kristova poziva: “Da svi budu jedno”.
U povodu Papina pastirskog posjeta Mariboru, slovenska će Crkva najaviti i početak nacionalne sinode. Papa će u nedjelju 19. rujna poslijepodne pozdraviti oko 300 izaslanika iz svih slovenskih biskupija koji će predvoditi rad te sinode. Jednodnevni drugi pastirski pohod Svetog Oca Sloveniji nema obilježja državnog posjeta. Papa dolazi u Maribor proglasiti blaženim slovenskoga preporoditelja iz proteklog stoljeća Antona Martina Slomšeka. Riječ je, dakle, o pastoralnom posjetu. Papu će u zračnoj luci dočekati i otpratiti slovenski predsjednik Milan Kučan bez službenih pozdrava. U Sloveniji i dalje vlada napetost između Crkve i države. Država još uvijek nije spremna pregovarati o povratku crkvenih dobara. Prostor na Betnavi, gdje će se održati proglašenje blaženim biskupa Slomšeka, pripadalo je nekada mariborskoj biskupiji, koja zahtijeva da joj se vrati. Protucrkvene skupine su, međutim, odlučile upravo u tijeku Papina posjeta Mariboru prikupljati potpise protiv povratka tih građevina Crkvi. Ljubljanski nadbiskup Franc Rode, u prigodnom broju vatikanskog dnevnika “L’Osservatore Romano” posvećenom Papinu posjetu, govori i o “proračunatoj ateizaciji slovenskog naroda”. U tome im pomažu i neke ljevičarske zapadne snage. Zbog toga Crkva u Sloveniji, gdje tek 30% vjernika prakticira svoju vjeru, nastoji i pomoću sredstava priopćavanja pokrenuti vjerničke krugove, kako bi se uključili na raznim područjima u javni život.