Lepoglava, 13. 9. 1999. (IKA) – U povodu 600. obljetnice pisane povijesti Lepoglave, u čijoj povijesti istaknuto mjesto zauzimaju pavlini, priređeni su od 10. do 12. rujna Lepoglavski dani.
Crkveni dio proslave završio je 12. rujna misnim slavljem u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM u povodu srebrnoga jubileja svećeničkog ređenja Marka Šmuca. Jutarnje misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Marko Culej.
Središnji događaj subote 11. rujna bio je simpozij “600. godina djelovanja pavlina u Lepoglavi na crkvenome, kulturnom, umjetničkom, znanstvenom i pedagoškom području”, koji je otvorio akademik Andro Mohorovičić. Akademik Franjo Šanjek održao je predavanje o trostoljetnom radu pavlina do ukinuća reda 1786. godine i njihovim povijesnim zaslugama u europskoj kulturi. Predstavljen je Zbornik radova s prošlogodišnjega znanstvenog skupa kojemu je tema bila “Glazba u djelima pavlina”. Potom je akademik Dalibor Brozović predstavio prigodne poštanske marke tiskane u povodu 600. obljetnice Lepoglave, a poštanski djelatnici izložili su omotnice i najnovije razglednice toga grada.
Dani su započeli 10. rujna blagoslovom kapelice bl. Alojzija Stepinca u Kaznenom zavodu “Lapoglava”, a blagoslovio ju je biskup Culej. U tijeku mise varaždinski biskup je blagoslovio i sliku kardinala Stepinca, koja se nalazi nad glavnim oltarom i propovjedaonicom. U kapelicu je postavljen i kamen, koji je papa Ivan Pavao II. blagoslovio prigodom protekle godine. U prigodnoj propovijedi, biskup Culej podsjetio je na doba kad je u “Lepoglavi” bio utamničen kardinal Stepinac, ponovivši blaženikove riječi da će moliti za sve “svoje neprijatelje”. Nakon misnog slavlja državni dužnosnici posjetili su spomen-sobu u kojoj je tamnovao kardinal Stepinac.
Biskup Culej blagoslovio je istog dana i kip Blažene Djevice Marije na zapadnom ulazu u Lepoglavu, a pred župnom crkvom glumci varaždinskoga HNK izveli su igrokaz “Pasionska igra – fratarska oporuka” po povjesnici Augusta Šenoe.
Potom je bilo otvaranje gradske galerije “Ivan Ranger”, koja nosi ime po najistaknutijem pavlinskom slikaru, koji je svoja najpoznatija djela naslikao u Lepoglavi. Otvarajući galeriju, Predsjednikov izaslanik ministar kulture Božo Biškupić podsjetio je kako su “lepoglavski pavlini darovali hrvatskomu graditeljstvu, literaturi, slikarstvu, glazbi, a osobito školstvu, izvrsna djela, oblikujući svojim dugogodišnjim kulturološkim i prosvjetiteljskim naporima kulturni krajolik tog područja”. Biškupić je posebno spomenuo da je u Lepoglavi napisano glasovito leksikografsko djelo “Gazophylacium” pavlina Ivana Belostenca. U okrilju lepoglavske samostanske umjetnosti stvorena su i likovna djela Ivana Rangera i kipara Aleksija Koenigera.
U zapadnome krilu samostana otvorena je galerija, u kojoj je postavljena prva izložba “Nebeska roža i človečki kip” autorica Sanje Cvetnić i Višnje Bralić. Izložena su 22 rada pavlinskoga baroknog slikarstva, a tu su osim mrtvih priroda, koje su pavlini među prvima uveli u hrvatsku likovnu umjetnost, poznati portreti pavlinskih redovnika i crkvenih poglavara. Drugi dio izložbe tvore djela nastala u Istri oko drugoga pavlinskog središta, samostana Svetog Petra u Šumi.