Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić predvodio je 15. kolovoza svečano zajedničko misno slavlje u nacionalnom svetištu Majke Božje u Mariji Bistrici. “Marija hvali i ističe neosporni primat velikodušne i milosrdne Božje ljubavi”, rekao je u propovijedi nadbiskup Bozanić, pojašnjavajući poruku poznatog Marijina “Veliča”. Istaknuo je da “Božja ljubav zove čovjeka na suradnju u obnovi društva. Kršćani su pozvani da na tom području daju svoj doprinos ovome svijetu. Drugi vatikanski sabor nas podsjeća: ´Svatko tko slijedi Krista traži najprije Kraljevstvo Božje, prima odatle vredniju i čišću ljubav za pomaganje sve svoje braće i za dovršavanje djela pravde po nadahnuću ljubavi´ (GS 72). “Veliča ističe kako pred Kristom u slavi nikakvo socijalno diferenciranje nema vrijednosti. Ljudske moći izgubile su apsolutni značaj. Krist je pobijedio idole”, tumači nadbiskup. “Veliča raskrinkava laž i iluzije onih koji vjeruju da su gospodari i glavni akteri povijesti, a dolazi ususret onima koji poput Marije imaju srce čisto, slobodno i ispunjeno ljubavlju. Stoga je pobjeda kršćana različita od onih, koji slijede mitologije moći i vladanja. Kršćanska se pobjeda ostvaruje po davanju i služenju”.
Na kraju propovijedi nadbiskup je istaknuo dvostruku poruku svetkovine. “U prvom redu pozvani smo nadati se svim našim snagama onome što nas očekuje u budućoj slavi od Oca”, rekao je nadbiskup. “S druge strane, Marija nam pomaže shvatiti kako je nada krepost koja ulazi u sve pore života. Jer, sve prilike života očekuju preobraženje koje se rađa iz nade. Nada je ona koja nam omogućuje da se zalažemo za dostojanstvo svake ljudske osobe, za pravo svakog ljudskog bića na život, da se zalažemo za pravdu stavljajući se na stranu slabijih i siromašnijih, poniznih, ostavljenih: onih nad koje je Bog ispružio svoju moćnu ruku”. Nadbiskup je zaključio propovijed molitvom Mariji za sve građane Hrvatske, Europe i svijeta, te je zazvao zagovor blaženoga Alojzija Stepinca.
Nadbiskup Bozanić slavio je toga dana s više tisuća hodočasnika i središnje misno slavlje u Gospinu svetištu u zagrebačkim Remetama. Tumačeći poruke svetopisamskih tekstova, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako “nam one ukazuju na tri suprotnosti ili napetosti: između dobra i zla, između života i smrti, između siromaštva i moći”.
“Pobjeda Kristova se ostvaruje nasuprot zlu koje se buni. Stoga nam Marija poručuje: ne gubite pouzdanje. Naučite raspoznavati u svim prilikama dobro koje nam dolazi ususret kao zadnji pobjednik”, pojasnio je nadbiskup Bozanić poruku Knjige Otkrivenja, ističući kako “u borbi između dobra i zla, koju osjeća svatko od nas, konačna pobjeda pripada dobru, to jest Bogu i zato se trebamo suprotstaviti zlu s ozbiljnošću i nadom”. Govoreći o suprotnosti života i smrti, nadbiskup je istaknuo da “kao što je Adam – stari čovjek, koji još živi u nama – donio na svijet smrt, tako je Krist, prihvaćajući s ljubavlju volju Božju sve do smrti na križu, koju je pobijedio uskrsnućem, usmjerio čovječanstvo i čitav svijet prema punini kraljevstva Božjega. U Kristu je sve prihvaćeno i obnovljeno”.
Propovijed je nadbiskup Bozanić zaključio riječima blaženog Alojzija Stepinca, iz propovijedi u zagrebačkoj katedrali na Veliku Gospu 1941. godine: “Za svakoga će, naime, doći dan kad se ima odijeliti od svijeta. Da dakle neugasiva težnja, što gori u svakome ljudskom srcu za vječnom srećom, bude jednom ispunjena, i da ovo naše tijelo, kojemu je suđeno da se raspadne u grobu, ali i da uskrsne jednom iz groba, uzmogne uskrsnuti u slavi i sjaju i sjediniti se s dušom u nebu, slijedimo primjer Majke Božje, čiji sveti blagdan Uznesenja slavimo. Gloriam praecedit humilitas! Poniznost je ispred slave!” (Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebački, Propovijedi, govori, poruke 1941-1946, str. 41)
Svetište Majke Božje Remetske u Zagrebu za svetkovinu se pripremalo devetnicom, koju su vodili čuvari svetišta braća karmelićani. Ove godine – posvećene Bogu Ocu – proslavljena je i 750. obljetnica prvoga zapisanog čudesnog događaja po zagovoru Majke Božje Remetske.
U zagrebačkoj prvostolnici svečano misno slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak. U propovijedi je podsjetio na apostolsku konstituciju pape Pija XII. “Munificentissimus Deus”, kojom je proglašena dogma o Marijinu uznesenju na nebo, pojasnivši kako je taj nauk vjernicima oduvijek vrijedni “putokaz” i ohrabrenje za vjeru u budući život.
Misama i ophodima u kojima je sudjelovalo mnoštvo hodočasnika iz križevačkog kraja i okolice svetkovina Velike Gospe svečano je proslavljena u zavjetnoj crkvi Majke Božje Koruške u Križevcima, rodnom mjestu sv. Marka Križevčanina. Pred čudotvornim kipom Majke Božje s Isusom u naručju, svečano euharistijsko slavlje predvodio je tajnik Hrvatske provincije Sv. Jeronima fra Marko Puškarić.
Svečano je bilo i u župnim crkvama Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Glogovnici i Gornjoj Rijeci, gdje su mladi u bijelom u svečanom ophodu pronijeli Gospin kip. Misna slavlja predvodili su kalnički župnik Anton Motovčić i Nikola Sanjković iz Brezničkog Huma.
U drevnom Gospinu svetištu u Velikoj požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je svečano misno slavlje zajedno s domaćim župnikom Mirkom Roginićem i vicekancelarom biskupskog ordinarijata Pavlom Mokrim. Pred kipom Veličke Gospe od Utjehe, starim više od tri stoljeća okupilo se mnoštvo vjernika. “Vi ste dio povorke koja po marijanskim svetištima slavi Boga proslavljenog po Blaženoj Djevici Mariji, dio povijesne povorke, koja je dolazila Gospi od utjehe da bi joj se preporučila, molila, zahvaljivala, te u vjeri pronalazila snagu za svakodnevne životne poteškoće”, istaknuo je biskup i pozvao vjernike da se molitvama za sebe i ostale, kao i za mladu mjesnu Crkvu – požešku biskupiju obraćaju onoj koja je prva nakon svoga Sina ušla u nebo.
Proslava zaštitnice pakračke župe započela je trodnevnicom koju je, posljednji put kao župnik, u Pakracu predvodio Dražen Radigović. Osim duhovne obnove, sudionici u trodnevnici mogli su vidjeti i duhovno-scenski program, koje su priredili mladi vjernici, a održan je i koncert velikoga župnog zbora, i koncert duhovne glazbe skupine “Vita Nova”. Blagdansko misno slavlje na svetkovinu je predvodio župnik iz Lipika Josip Firšt, a propovijedao je fra Andrija Barišić.
Proslava svetkovine Velike Gospe u marijanskom svetištu Kloštar, kod Slavonskog Kobaša započela je 14. kolovoza uočnicom u ranim poslijepodnevnim satima. Svečano misno slavlje toga je dana predvodio biskup Škvorčević, zajedno s mons. Josipom Klarićem i mjesnim župnikom Milom Dukićem. Pozdravljajući biskupa, župnik je posebno istaknuo značenje svetišta Kloštar, koje je prema pisanim spomenicima iz 12. stoljeća i u kojem se čuva zavjetna slika Majke Božje Kloštarske. Obraćajući se okupljenome vjerničkom mnoštvu, biskup Škvorčević pozvao je vjernike da same sebe, svoja srca, i sve svoje nedoumice stave pod zaštitu Majke, te da uključe u svoje molitve i potrebe domovine u ovom trenutku. U propovijedi je biskup Škvorčević istaknuo “pomućeni povijesni trenutak naše domovine te bezobzirno bogaćenje pojedinca”. Svečanost uočnice završena je svečanim ophodom sa zavjetnom slikom Majke Božje. U Kloštru je blagdansko misno slavlje 15. kolovoza predvodio župnik iz Brodskog Stupnika Marko Pišonić.
U Našicama je središnje misno slavlje svetkovine predvodio o. Ivan Mikić, zajedno s gvardijanom franjevačkoga samostana u Našicama o. Franjom Jurincem i o. Milivojem Marušićem. Nakon mise održan je ophod s Gospinim kipom, koji su oko crkve nosili mladi vjernici iz Jelisevca. Svetkovina Velike Gospe proslavljena je i u Koški kod Našica, gdje je održana druga po redu smotra folklora “U Koški na Gospu Veliku”. Smotra je i ove godine pjesmama i plesom pokazala da je slavonska tradicija na tom području dobro očuvana. Nakon misnog slavlja na ljetnoj pozornici u Koški, nastupilo je mnoštvo kulturno umjetničkih društava, a odabrana je i najljepše očuvana narodna nošnja. U Pakracu je proslava zaštitnice župe započela trodnevnicom i duhovnom obnovom, koju je predvodio pakrački župnik Dražen Radigović, koji uskoro odlazi na službu župnika u Čazmi. Blagdansko misno slavlje predvodio je dekan pakračkoga dekanata, župnik u Lipiku Josip Firšt, a propovijedao je fra Ante Barišić.
Banjolučki biskup Franjo Komarica, zajedno s molvarskim župnikom i gvardijanom Nikicom Batistom, dekanom virovskog dekanata i župnikom u Novigradu Podravskom Josipom Brglesom i mnoštvom svećenika s tog područja služio je na svetkovinu Velike Gospe središnje misno slavlje u Molvama – najvećemu marijanskom svetištu u varaždinskoj biskupiji. U propovijedi je podsjetio na 400.000 protjeranih katolika iz Bosne i Hercegovine, te istaknuo da blagdan Velike Gospe treba biti blagdan praštanja, da “u svojim srcima oprostimo drugima, ma koliko nam nevolja nanijeli”. Prije podne misa je održana pred kapelicom na groblju, a u podne u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Nakon mise pred kapelicom, u ophodu do molvarske crkve donesen je i čudotvorni kip Majke Božje Molvarske iz 16. stoljeća. Biskup Komarica u propovijedi je zaželio mir svim ljudima, a posebno je preporučio molitvi onu braću i sestre koji nemaju crkve ni svećenika. Zahvalio je prognanim banjolučkim vjernicima, koji su sudjelovali na misnim slavljima, što nisu izdali Boga, nisu ugrozili ničiji život i imovinu, koji su radije otišli u izgnanstvo, nego učinili zlo susjedu. Podsjetivši na 400.000 katolika protjeranih iz BiH, rekao je: “Ubijali su ih ne samo fizički, već i uzimajući im pravo na dom”. Istaknuo je da će se prognanici vratiti i izgraditi razrušene crkve i domove, “ne zato što to žele ljudi, već Krist želi da se vrati sloboda u svim selima i gradovima te napaćene zemlje”.
Varaždinska katedrala proslavila je svetkovinu svoje zaštitnice svečanim misnim slavljem koje je predvodio varaždinski biskup Marko Culej zajedno s generalnim vikarom varaždinske biskupije mons. Ivanom Godinom, kancelarom varaždinske biskupije Antonom Perčićem i vojnim kapelanom Josipom Pavlekom. Na misi je pjevao katedralni zbor.
Biskup Culej predvodio je i svečano misno slavlje u župi Biškupec, koja je također proslavljala blagdan svoje zaštitnice. U propovijedi je biskup Culej govorio o životu i nastojanjima današnjeg čovjeka da postigne sve blagodati ovoga svijeta, koja ga ipak ne usrećuju. Prisjetio se i obljetnice prvog putovanja američke posade Apollo 11 na Mjesec, događaja od prije 30 godina i ljudske spoznaje kako je “čovjek malen, a Bog velik”. Osvrnuo se i na svekoliko stanje u svijetu potresano nezadovoljstvom, nemirima i ratovima. “Zbog svega toga Marijin život i trpljenje trebali bi današnjem čovjeku poslužiti kao putokaz vjere i nade”, poručio je varaždinski biskup. Svečano je na svetkovinu bilo i u župi Sveta Marija, gdje je misu uočnicu 14. kolovoza predvodio varaždinski biskup.
U svetištu Gospe Sinjske u Sinju okupilo se više od 50.000 hodočasnika iz cijele Cetinske krajine, Dalmacije i iz inozemstva. Središnje misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, zajedno s mnogim svećenicima s toga područja. U svečanom ophodu prije mise alkari i alkarski momci u svečanim su odorama ulicama grada nosili sliku Čudotvorne Gospe Sinjske, koju su franjevci 1687. donijeli iz Rame u Sinj, bježeći pred turskim osvajačima. Sliku Gospe Sinjske s oltara u crkvi skinuli su gvardijan franjevačkoga samostana u Sinju fra Eugen Poljak i župnik župe Gospe Sinjske fra Tomislav Dukić, a ophod je krenuo od Trga kralja Tomislava, uz pozdrav mačkula sa sinjske tvrđave, do Trga Gojka Šuška, gdje je održano središnje misno slavlje. “Čovječanstvo dolazi do ludila, jer se želi uzdignuti iznad Boga”, upozorio je u propovijedi nadbiskup Jurić. “Istina o Marijinu uznesenju dolazi kao lijek zalutalu čovječanstvu. Jedi, pij i uživaj – to je novo đavolje evanđelje koje ponizuje čovječanstvo i prijeti dominacijom. Molimo Gospu da nam se ostvari obraćenje od psovke, gaženja nedjelje, pornografije, bračne nevjere, čedomorstva, svađa, mržnje, razdora, pohlepe, krađe, prijevara, otimačina, od grijeha svih vrsta oholosti. Slabi smo i grešni, ali se pod Marijinom zaštitom osjećamo sigurno”, dodao je nadbiskup Jurić. “Marija je naše svjetlo, naša nada i utjeha i na njezinu putu ne možemo posustati ni zalutati”, istaknuo je na kraju nadbiskup.
Uoči svetkovine, 14. kolovoza, održan je vigilij Velike Gospe. Toga je dana na Trgu Cetinske krajine, svečano misno slavlje predvodio generalni vikar splitsko-makarske nadbiskupije mons. Josip Delić. U tijeku cijelog dana i navečer u Sinj su stizale kolone hodočasnika. Na samu svetkovinu misa zornica slavljena je u 4 sata, a od 5 sati mise su slavljene svakih pola sata. Nakon središnje svečanosti, večernje misno slavlje na Trgu Cetinske krajine predvodio je provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja dr. fra Jure Brkan.
Mnoštvo vjernika iz Splita i okolice sudjelovalo je i u svečanom ophodu od prvostolnice posvećene Marijinu Uznesenju do Gospina svetišta na Pojišanu, gdje je misno slavlje predvodio nadbiskup Jurić. Pozdravljajući okupljene vjernike, nadbiskup je istaknuo da je to sveto zavjetno mjesto grada Splita, u koje su hodočastili Splićani, posebno u doba velikih nevolja. “I danas Gospa zna najbolje sve naše nevolje, sav jad duše i sve pogibelji koje prijete čovjeku i njegovu spasenju. No, vjernici su ispunjeni nadom, jer Marija je nada i utjeha putujućem narodu, ona je žena ogrnuta suncem. Nismo sami, niti smo napušteni. Stoga se molimo Majci da nas zaštiti i spasi, molimo njezin zagovor, i da ostanemo Bogu vjerni”. Zajedno s nadbiskupom slavili su splitski svećenici, pomoćni biskup Marin Barišić i provincijal franjevaca kapucina fra Jure Šarčević. Biskup Barišić na početku je propovijedi upitao okupljeni narod, što traži hodočašćem u svetište. “Svjesni smo koliko je naš duhovni i materijalni prostor zagađen i ugrožen. Dolazimo u svetišta koja su dio tog prostora. No, svetišta su mjesta Božje blizine, susreta s Bogom, na kojima osjećamo nadu i ohrabrenje. Tu doživljavamo pogled iz budućnosti, tu se riječ Božja bolje čuje, čujemo je srcem”, rekao je biskup Barišić. Posebno je istaknuo da je svaka ljudska osoba svetište. “Poput Marije, koja je bila prvo svetište, i mi smo pozvani da budemo otvoreni Bogu, na što nas upućuje i svetkovina njezina uznesenja na nebo”. Na svečanom bogoslužju i u ophodu nazočni su bili i predstavnici gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Ivanom Škarićem, Županije na čelu s predsjednikom županijske skupštine Živkom Nenadićem, te saborski zastupnici Zvonimir Puljić i Ante Tukić.
Posebno svečano bilo je i u marijanskom svetištu Gospe Lurdske u Vepricu kod Makarske. Više tisuća hodočasnika sudjelovalo je u svečanome misnom slavlju koje je u večernjim satima predvodio riječki kapucin fra Stanko Dodig. Govoreći o blagdanu Marijina Uznesenja istaknuo je značenje majčinstva i ulogu majke u obitelji. Svečanome hodočasničkom misnom slavlju prethodilo je i misno slavlje na kojem je svećenik Juraj Marušić proslavio dijamantnu obljetnicu svoga pastoralnog djelovanja.
Više od pet tisuća hodočasnika iz različitih krajeva Hrvatske okupilo se u svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci. Središnje misno slavlje u 18.30 sati predvodio je riječko-senjski nadbiskup dr. Anton Tamarut. Misu su suslavili rektor riječke Teologije dr. Josip Grbac, profesor na istoj Teologiji dr. Marijan Jurčević te svećenici riječkoga dekanata i redovnici franjevci. Na misnome slavlju sudjelovali su i predstavnici iz državnoga i gradskog političkog života te Hrvatske vojske. Nadbiskup Tamarut je, govoreći o ispovijedanju vjere o Marijinu uzašašću na nebo dušom i tijelom, istaknuo kako je Isus Krist “izvor svih njezinih povlastica, a sve što je s njom učinio, učinio je u vidu spasenja svih ljudi…”. “Mnogi zaboravljaju da je čovjek duša i tijelo te da duša ima prednost”, istaknuo je nadbiskup. “Pored toga”, istaknuo je, “brigu treba voditi i o svom tijelu, boriti se za bolji životni standard te koristiti zemaljska dobra, ali u tome ljudi moraju biti solidarni, da svi podjednako uživaju ta dobra”. “Država na prvome mjestu u tome mora služiti”, istaknuo je nadbiskup dodavši da građani na demokratski način trebaju prema svojoj savjesti birati dobronamjerne ljude, koji se u prvom redu, neće boriti za svoje interese, već za opće dobro. “U toj borbi za tijelo i standard ne smijemo zaboraviti duhovne vrednote”, istaknuo je nadbiskup Tamarut. Na kraju svoje propovijedi nadbiskup Tamarut pozvao je na obdržavanje Božjih zapovijedi, nasljedovanje Marijina života te dnevnu molitvu upravljenu Blaženoj Djevici.
Hodočasničko misno slavlje u perivoju svetišta u 10 sati predvodio je o. Emanuel Hoško. U propovijedi je o. Hoško mnoštvo okupljenih vjernika nazvao zajednicom vjere, koja je znak onoga puta, kojeg je svojim učenicima naznačio Isus Krist. Istaknuo je kako na licima vjernika opaža nesigurnost i poteškoće, te je upitao okupljene vjernike čime su zaokupljeni – poteškoćama ili vjerom čiji su znak. Govoreći o blaženstvu i blagoslovu, koji je Marija dobila o. Hoško rekao je kako je to blaženstvo, blaženstvo i svih nas, upozorivši pri tom da našu vjeru, kako i Marija moramo potvrđivati životom i djelima. “Kršćanin je samo u onoj mjeri koliko je živi, a ne koliko je misli, priča o njoj, pa čak i samo moli”, zaključio je o. Hoško.
I župljani Cetingrada u riječko-senjskoj nadbiskupiji svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije proslavili su sa svojim nadbiskupom Antonom Tamarutom, koji je zajedno s dekanima slunjskog dekanata predvodio središnje misno slavlje i blagoslovio obnovljenu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije, na istom mjestu, gdje je stajala ona koju su Srbi 1991. godine srušili. Pred više od tri tisuće vjernika nadbiskup Tamarut je u propovijedi posebno govorio o toleranciji među ljudima.
Pripadnici Hrvatske vojske svetkovinu su posebno svečano proslavili u svetištu Majke Božje od Krasna na sjevernom Velebitu. Svečani ophod i misno slavlje predvodio je pomoćni biskup riječko-senjske nadbiskupije Mile Bogović. Prije mise vjernici su sudjelovali u pokorničkom slavlju, pobožnosti križnog puta, te obišli zavjetnu crkvu Gospe od Krasna. U propovijedi je biskup Bogović posebno pozdravio pripadnike HV-a i zahvalio svima koji su došli u svetište Gospe od Krasna da zajednički svetkuju najveći Marijin blagdan. Biskup je poručio kako na kraju ovog tisućljeća “dolazimo na ovo mjesto tražiti oproštenje, ali i da oprostimo kako bi čiste duše ušli u 3. tisućljeće”. Uz više tisuća vjernika iz Like, Podgorja, Primorja i Gorskog kotara, te mnoštvo Hrvata iz Kanade, Australije, Amerike, Njemačke i Švedske na 8. zavjetnom hodočašću bili su i pripadnici HV: zbornih područja Rijeka-Pazin, Hrvatske ratne mornarice i policije. Među hodočasnicima iz Gospića bili su i pripadnici 9. gardijske brigade “Vukova” koji su u svetište došli pješice.
Svetkovina Velike Gospe svečano je proslavljena u svetištu Gospe Maslinske na Belafuži u Zadru. Središnje misno slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. U propovijedi je izrazio radost zbog velikog mnoštva okupljenih vjernika, no istodobno je istaknuo kako primjećuje iz godine u godinu sve veće malodušje ljudi, koje postaje način pisanja, reagiranja, stanje duha. Kao razloge takvoga općeg raspoloženja, nadbiskup navodi previše oslanjanje na pojave i stavove koje nameće javnost kroz pisanje i govore i premalo oslanjanje na temelje Evanđelja. Istaknuo je kako se današnji čovjek cijeni kroz materijalna dobra, položaj u društvu, vanjski izgled, poznatosti u javnosti, a sve se to svodi na sporednost i površnost. “Razmišljajući o toj depresiji, koja se kao nikad do sada tako brzo širila među ljudima, pokušao sam shvatiti što se to događa? Zašto je u ljudima sve manje nade? Našao sam odgovor u našoj javnosti, zapravo u medijima koji uvijek pišu samo u negativnom i na ljude onda prenose depresivno raspoloženje”, istaknuo je nadbiskup Prenđa. Kao rješenje takvog stanja, nadbiskup ističe vraćanje istinskome i bitnome, a to su korijeni Božjeg govora o čovjeku i Božjeg određenja o čovjeku. “S tim bogatstvom stavova koje ima vjera, katolički pogled na čovjeka, i njego vrijednost, možemo izaći pred svijet drugih pogleda, drugih ideala i suočiti se s njima bez straha od gubitka”, poručio je nadbiskup Prenđa. Dopodnevno misno slavlje predvodio je kancelar zadarske nadbiskupije don Nedjeljko Zubović, koji je propovijedi, između ostalog, istaknuo kako u slici Marijina pohoda Elizabeti vjernici vide Božji pohod svakome čovjeku, čitavome svijetu, te je poručio kako se prema primjeru Marije trebamo uključivati u Božje djelo da budemo suradnici Božjeg kraljevstva na zemlji.
Bilo svečano i u župi Olibu na istoimenom otoku, koja je uz blagdan svoje zaštitnice proslavila i 100. obljetnicu župne crkve Uznesenja BDM na nebo. Svečano misno slavlje predvodio je nadbiskup Prenđa, a pjevao je Središnji gradski crkveni zbor iz Zadra. Za proslave se župa od 9. do 13. kolovoza pripremala duhovnom obnovom koju predvodio generalni vikar zadarske nadbiskupije mons. Milivoj Bolobanić. Uoči svetkovine Velike Gospe 14. kolovoza, misu bdjenja predvodio je zadarski nadbiskup, a potom je bilo predavanje dr. Tomislava Bondulića “Don Mate Silvestrić, župnik Oliba 1860-1901.”
U Pag na svetkovinu hodočaste brojni vjernici iz župa otoka Paga i Like. Središnja proslava svetkovine započela je svečanim ophodom sa čudotvornim Gospinim kipom iz crkve sv. Marije u Novom gradu prema crkvi Marijina Uznesenja u Starom gradu. Tamo je svečano misno slavlje predvodio zadarski umirovljeni nadbiskup Marijan Oblak. Uoči svetkovine u crkvi Marijina Uznesenja misu s bdjenjem predvodio je paški nadžupnik don Srećko Frka Petešić. Već tradicionalno na misi i bdjenju okupljaju se mladi iz svih župa otoka Paga.
Svečano je bilo i u župi Nin odakle su brojni hodočasnici krenuli kočama i brodicama prema otočiću Zečevu, gdje je misu u crkvi Majke Božje od Zečeva predvodio dekan ninskog dekanata don Šime Kevrić.
U aljmaškom svetištu Gospe od Utočišta svetkovinu Velike Gospe proslavilo je 10.000 hodočasnika iz Osijeka i ostalih slavonskih mjesta. Svečano misno slavlje predvodio je đakovački i srijemski biskup Marin Srakić koji je blagoslovio temeljni kamen za gradnju buduće crkve u tom svetištu. “Godine patnje, stradanja i progonstva su iza nas”, kazao je biskup Srakić. “U ovom svetištu, gdje je nekada stajala crkva u velikosrpskoj agresiji mržnjom uništena, niknut će nova građena ljubavlju i vjerom u budućnost”, istaknuo je biskup Srakić.
Sve je pozdravio domaći župnik i upravitelj aljmaškog svetišta Ante Markić. U tijeku svečanosti pročitana je povelja, koja će biti ugrađena u temelje nove crkve. Na završetku je hodočasnike pozdravio i osječko-baranjski župan Branimir Glavaš. Podsjetio je kako je aljmaško svetište najviše razoreno u tijeku domovinskog rata, te je pozvao sve nazočne na suradnju, kao bi se ono ponovno podiglo. Uvjeren je kako će sljedeće godine na Veliku Gospu nova crkva biti pod krovom, a na 300. obljetnicu aljmaškog svetišta 2004. godine svetište potpuno završeno. Predao je i prilog županijskog poglavarstva za gradnju crkve, istaknuvši kao je to “prvih milijun kuna” iz županijskog proračuna. Na kraju mise biskup Srakić zazvao je Božji blagoslov na sve nazočne, pozdravljajući posebice djecu, mlade, očeve i majke, te stare i bolesne osobe. Svečanost je završena hrvatskom himnom “Lijepa naša”.
U svetištu Gospe Ilačke u hrvatskom Podunavlju središnje misno slavlje predvodio je umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, zajedno s đakovačkim i srijemskim umirovljenim biskupom Ćirilom Kosom, tajnikom đakovačkoga i srijemskog biskupa Ivom Đinićom i svećenicima tovarničkog dekanata. U svojoj je propovijedi, među ostalim, kardinal govorio o značenju blažene Djevice Marije, koja je uzor vjere potpunog predanja i povjerenja u Boga, a vjerovati u Boga znači vjerovati u ljubav, poštovanje čovjeka i praštanje. Poglavito je to važno danas, kada je u mnogim ljudima presušila vjera. Mnogi su se dali zavesti, a jedini izlaz su molitva i vjera, dodao je kardinal Kuharić, rekavši kako Marija predstavlja najsvjetliji primjer ljubavi prema Bogu. Štujmo je i klanjajmo joj se, poručio je kardinal Kuharić, koji je toga dana posebno molio za prognanike ranjene i povratnike.
Svečano je bilo i u selu brdskoga dijela Đakovštine, Dragotinu – najstarijem i najposjećenijem Gospinu svetištu tog kraja, čiji temelji potječu iz 14. stoljeća. U tijeku domovinskoga rata bilo je to jedino vjernicima dostupno Gospino svetište u tom dijelu Slavonije, u kojem su utočište pronašli brojni prognanici. Uoči svetkovine 14. kolovoza, u svetište su tradicionalno dopješačili brojni hodočasnici kako bi sudjelovali u svečanoj misi uočnici koju je predvodio pomoćni biskup đakovački i srijemski Đuro Gašparović. Tom je prigodom biskup predvodio ophod sa svijećama i blagoslovio novopodignuti oltar na otvorenom.
Krčki biskup Valter Župan predvodio je svečano zajedničko misno slavlje u krčkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Svetopisamska čitanja čitana su na hrvatskome i talijanskom jeziku, jer je osim domaćih vjernika u misi sudjelovalo i mnoštvo turista. U povodu svetkovine na Krku je 14. kolovoza održana uočnica. Mnoštvo vjernika okupilo se u crkvi Gospe od Zdravlja, odakle su se, sa slikom Gospe od Zdravlja, u ophodu uputili do katedrale, gdje je svečano misno slavlje i bdjenje predvodio katedralni župnik Anton Toljanić.
Svetkovina Uznesenja BDM na nebo već se tradicionalno proslavlja u Malom Lošinju. U Gospinu svetištu na Čikatu proslava je započela 14 kolovoza, večernjim hodočašćem i bdjenjem u crkvi Navještenja BDM. S više stotina domaćih i inozemnih hodočasnika svečano zajedničko misno slavlje predvodio je malološinjski župnik dr. Anton Bozanić. U svojoj je propovijedi dr. Bozanić govorio o nasljedovanju Marije, koja je uvijek putokaz vjernicima u životnim svakodnevnicama. Na samu svetkovinu Marijina Uznesenja na nebo 15. kolovoza svečano euharistijsko slavlje župnik Bozanić predvodio je u malološinjskoj župnoj crkvi Porođenja BDM. Okupljenim je vjernicima, između ostaloga, poručio kako je Marija primjer otkrivanja evanđeoske riječi, istaknuvši pri tome značenje čina poniznosti, koji ovisi o tome koliko čovjek preko Evanđelja može otkriti Boga u svakodnevnom životu.
Svetkovina Velike Gospe svečano je proslavljena u dubrovačkoj biskupiji. Osobito svečano bilo je u župi Marijina Uznesenja koja obuhvaća prostor povijesne jezgre grada Dubrovnika. Dubrovački biskup Želimir Puljić predvodio je središnje zajedničko misno slavlje, koje su svojim pjevanjem uveličali katedralni zborovi pod ravnanjem prof. Margit Cetinić. U svojoj je propovijedi biskup istaknuo posebno dva vida Marijina lika – poslušnost i služenje. Na kraju misnog slavlja održan je svečani ophod u kojemu su sliku Gospe od Porata nosili dubrovački pomorski časnici, a blagoslovljene su barke, pomorci te vjernici.
Porečko-pulski biskup Ivan Milovan, u zajedništvu s generalnim vikarom biskupije Marjanom Bartolićem, župnikom Petrom Pahovićem i dvojicom svećenika iz Engleske predvodio je svečano misno slavlje u porečkoj bazilici Eufrazijani, posvećenoj Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo. Bazilika je bila ispunjena mnoštvom vjernika, među kojima su bili i mnogi inozemni gosti koji ljetuju u Poreštini. Svetopisamska čitanja i propovijed bila je na hrvatskome, talijanskom i njemačkom jeziku. U poslijepodnevnim satima biskup Milovan predvodio je misno slavlje u župi sv. Nikole u Barbanu, gdje je, u tijeku misnoga slavlja krizmanicima podijelio sakrament potvrde. Večernje misno slavlje u porečkoj bazilici na svetkovinu je predvodio umirovljeni porečko-pulski biskup Antun Bogetić koji stigao na odmor u Poreč. Nakon umirovljenja, biskup Bogetić svoju je svećeničku službu u ožujku protekle godine nastavio u gradu Kao Hsiung na Tajvanu, kao duhovnik na međunarodnom sjemeništu “Redemptoris Mater”.
Šibenski biskup Ante Ivas predvodio je slavlje u biskupijskome zavjetnom svetištu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrpolju, pokraj Šibenika. U propovijedi je biskup Ivas podsjetio na 11. kolovoza, kada je cijeli svijet bio zaokupljen “znamenjem” na nebu, te je taj događaj povezao sa svetopisamskim tekstom iz Knjige Otkrivenja i tekstom iz Ivanova evanđelja, u kojem je opisan dan Kristove muke, kada je sunce u na svoj zemlji potamnilo. Biskup je također podsjetio na encikliku “Evangelium vitae”, u kojoj Sveti Otac govori o “pomračenju vrijednosti ljudskoga života”. Prema biskupovim riječima, u svijetu je na snazi pravilo da se kvaliteta života mjeri ekonomskom učinkovitošću ili političkim utjecajem. “U takvoj ´pomrčini´zaboravljaju se i obezvređuju one dublje, uzajamne, duhovne i vjerničko religiozne dimenzije postojanja”, dodao je biskup Ivas. “Baš zato nas Crkva svake godine, uvodi u ovo blagdansko veleslavlje, i poziva nas da se zagledamo u ´Znamenje veliko´, u ženu Mariju svu zaogrnutu Suncem”, zaključio je biskup. Prije blagdana održana je četverodnevna duhovna priprava, koju je također predvodio biskup Ivas. U subotu 14. kolovoza slavljena je uočnica i bdjenje. Večernje misno slavlje predvodio je generalni vikar šibenske biskupije Dominik Škevin, a ponoćnu misu don Ivo Babačić.
Svetkovina Velike Gospe svečano je proslavljena u svetištu Majke Božje u Velom Selu na otoku Visu. Hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk predvodio je svečano misno slavlje u tom svetištu, u koje su stigli hodočasnici s cijeloga otoka. Biskup Štambuk, također je 14. kolovoza večernjim misnim slavljem u svetištu otvorio proslavu blagdana. Na samu svetkovinu biskup je posvetio obnovljeni križ, koji je na brdu u neposrednoj blizini svetišta, ponovno postavljen u povodu 850. obljetnice hvarske biskupije. Obraćajući se vjernicima, biskup je istaknuo kako je križ znamenje vjernosti predaka te ih je pozvao da obnovu križa shvate kao potrebu da i sami idu stopama križa. Nakon blagoslova vjernici su sudjelovali u svečanom ophodu sa slikom Majke Božje, nakon čega je održano središnje blagdansko misno slavlje na otvorenom.
Svetkovina Velike Gospe svečano je proslavljena i u Bosni i Hercegovini. Više tisuća vjernika hodočastilo je 14. kolovoza u Komušine, gdje se nalazi svetište Majke Božje Kondžilske. Ovogodišnja proslava Velike Gospe u vrhbosanskoj nadbiskupiji ostat će u povijesti zabilježena zbog povratka čudotvorne slike Gospe Kondžilske u njezino sjedište u Komušinu kod Teslića. Novoimenovani komušanski župnik i čuvar svetišta don Robert Ružić, dobivši potrebno dopuštenje vlasti teslićke općine, prije nekoliko mjeseci trajno se nastanio u Komušini, i započeo obnovu tog svetišta. U sklopu obnove, čudotvorni lik Gospe Kondžilske vraćen je uoči svetkovine Velike Gospe iz Bistrice kod Žepča, u Komušinu, istim putem, kojim su prognani vjernici s Gospinim likom 1992. godine izbjegli iz Komušine i s teslićkog područja.
Povratak čudotvornog lika Gospe Kondžilske započeo je misnim slavljem u Bistrici, koje je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Nakon ophoda s Gospinom slikom do Žepča, vjernike je dočekao i pozdravio žepački puk sa župnikom i dekanom Antom Ćosićem. Prateći Gospin lik, kardinal Puljić stigao je u Novi Šeher, gdje je s vjernicima molio pred čudotvornom Gospinom slikom, a zatim se uputio u Komušinu gdje je zajedno s dvadesetak svećenika i više tisuća vjernika predvodio svečano misno slavlje. Na početku mise kardinal je govorio o značenju svetkovine Velike Gospe, te je istaknuo “kako je lijepo biti zajedno okupljeni oko majke”. “Lijepo je biti čovjek”, nastavio je kardinal, te podsjetio vjernike koliku je cijenu Bog platio za čovjeka, jer ga voli i želi ga spasiti. Izrazivši radost što su se vremena promijenila, te što je Gospina slika ponovno na svome mjestu, kardinal Puljić pozvao je prognane vjernike iz Komušine i teslićke općine na povratak, te da Gospa i župnik budu prvi, ali ne i jedini povratnici. Nakon mise održan je bogat kulturno-umjetnički program, te domjenak za uzvanike i dobročinitelje. Na samu svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo misno slavlje u svetištu predvodio je vrhbosanski pomoćni biskup dr. Pero Sudar.
U povodu svetkovine Velike Gospe prognani vjernici iz župe Koraća kraj Bosanskog Broda, u srpskom entitetu BiH posjetili su svoje mjesto odakle su prognani u ljeto 1992. godine. Tom je prigodom misno slavlje na ruševinama župne crkve posvećene Uznesenju Blažene Djevice Marije u nebo predvodio fra Mirko Filipović u zajedništvu sa šestoricom prognanih bosanskoposavskih svećenika i oko pet stotina vjernika. U Koraće je iz progonstva vraćen i Gospin kip iz nekadašnje koraćke crkve, koji će tu i ostati. Na misi je bio nazočan i predsjednik nove hrvatske inicijative za BiH Krešimir Zubak. Posjet je u pratnji mjesne srpske policije protekao bez izgreda.
U jajačkoj gradskoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije slavljeno je svečano misno slavlje koje je na prostoru između tamošnjega franjevačkog samostana i srušene župne crkve predvodio don Adolf Višaticki, zajedno s gvardijanom franjevačkog samostana fra Stipom Marčinkovićem, župnikom iz Podmilačja fra Perom Jurišićem, tamošnjim župnim vikarom fra Markom Štekićem te fra Filipom Karadžom. Obraćajući se više od tri tisuće vjernika, u propovijedi se don Adolf sjetio vremena kad je Jajce bilo pod srpskom okupacijom, a on je za malobrojne jajačke vjernike dolazio iz svoje tadašnje župe u Mrkonjić Gradu kako bi im duhovno pomagao i podijelio sakramente. U tijeku mise pjevao je domaći župni zbor. Večernje misno slavlje predvodio je župni vikar fra Mato Seraf.
Tamošnji vjernici za blagdan su se pripremali devetnicom, u sklopu koje je održana i trodnevnica u čast Blažene Djevice Marije. Više od dvije i pol tisuće vjernika okupilo se 14. kolovoza u misnom slavlju koje je predvodio fra Filip, zajedno s fra Stipom i ostalim franjevcima iz te župe. Na slavlju su bili nazočni i članovi Hrvatskoga pjevačkoga društva “Nada” iz Banje Luke, pod vodstvom Ante Markovića, članice ženskog zbora toga društva pod vodstvom mo. Mira Hrička, te mješoviti pjevački župni zbor iz Jajca.
U župama Seonice i Prisoja u duvanjskom dekanatu okupilo se mnoštvo hodočasnika iz cijele duvanjske krajine. U Seonici je uvodni pozdrav i dobrodošlicu svim štovateljima Majke Božje uputio župnik fra Klement Galić, a svečano misno slavlje predvodio je fra Zoran Senjak u zajedništvu s više svećenika. Između ostaloga, on je u svojoj propovijedi istaknuo veličinu BDM u poniznosti srca, rekavši da nam takva treba biti uzorom u svakidašnjem životu. Pjevanje na misnome slavlju predvodio je duvanjski dekan fra Gabrijel Mioč. Svečano je bilo i u Prisoju gdje je središnje misno slavlje predvodio profesor na teološkome fakultetu u Splitu don dr. Ivan Tadić, dok je sviranjem i pjevanjem ravnala s. Bernadeta Tomić.
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije u Apatinu je svečano proslavljena misnim slavljem koje je predvodio domaći župnik Jakob Pfeifer zajedno s apatinskim dekanom župnikom iz Kupusine Bunfordom Vilmosom, župnikom iz Sonte Željkom Augustinovim i župnikom župe sv. Križa iz Sombora Lazarom Novakovićem. Na svečanosti je bio nazočan i paroh Srpske Pravoslavne Crkve u Apatinu o. Dušan Nišević. U tijeku mise svirao je duhački sastav iz Bača što je mnoge apatinske vjernike prisjetilo prijašnjih vremena. Sveto pismo čitano je u tijeku mise na hrvatskome, njemačkom i mađarskom jeziku.
Vjernici Hrvatske katoličke misije u Aucklandu na Novom Zelandu svečanim su ophodom i misom proslavili svetkovinu Velike Gospe. Na čelu ophoda, ulicom ispred kapele sv. Ane u kojoj se redovito održavaju mise na hrvatskom jeziku, bili su Gospin kip koji su nosili mladi vjernici, zastava Gospe krsnog zavjeta i zastava sv. Leopolda Bogdana Mandića, zaštitnika Misije. Kako je kolovoz u Novom Zelandu zimski mjesec, nekoliko prijašnjih godina ophodi za blagdan Velike Gospe nisu održani zbog nevremena.