PAPA ŽELI 2000. GODINE POSJETITI IRAK, SINAJ I JERUZALEM
Vatikan (IKA )
Vatikan, 30. 6. 1999. (IKA) - Prilikom podnevne molitve u povodu proslave rimskih zaštitnika sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, papa Ivan Pavao II. rekao je kako želi u tijeku Svete godine 2000. pohoditi biblijske gradove na Bliskom istoku. Pohod bi obuhvat
Vatikan, 30. 6. 1999. (IKA) – Prilikom podnevne molitve u povodu proslave rimskih zaštitnika sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, papa Ivan Pavao II. rekao je kako želi u tijeku Svete godine 2000. pohoditi biblijske gradove na Bliskom istoku. Pohod bi obuhvatio antički Ur, domovinu Abrahama u Iraku, brdo Sinaj, Nazaret, Betlehem i Jeruzalem, te Damsk i Atenu. Sveti je Otac dodao kako posjet treba imati isključivo vjerski i duhovni karakter, te da ostaje isključena svaka druga interpretacija toga puta. Priopćavajući tu svoju želju, Papa je istaknuo kako je to još njegova želja od doba kada je bio krakovski nadbiskup. Vatikanski promatrači upozoravaju da takav plan pohoda Sv. Oca dovodi do poteškoća što se tiše protokolarnih pitanja. Tako se Sv. Otac u Iraku ne bi dočekao kao državni gost Saddama Husseina s velikom vojnom i promidžbenom raskoši. To može pokazati novi tip pastoralnih putovanja koji se sastoji od hodočašća bez protokola, parada i političkih govora, nego samo s molitvom, hodočašćem i meditacijom. Nije predviđeno da Papa posjeti odjednom sva ta mjesta, koja imaju zajedničku vrijednost za židove, muslimane i kršćane. To bi se moglo dogoditi u dijelovima. Do posjeta Uru u Iraku moglo bi doći još ove godine. Za Svetu zemlju postoji još uvijek neizvjesnost, a isto tako je nesiguran posjet Siriji i Turskoj, premda bi to turske vlasti u ovom trenutku željele. Najnevjerojatnije izgleda posjet Sv. Oca Grčkoj, jer ni pravoslavne crkvene ni državne vlasti u toj zemlji nisu pokazale nikakvo zanimanje za Papin posjet.
Papa Ivan Pavao II. predvodio je u povodu blagdana u vatikanskoj bazilici misno slavlje u nazočnosti izaslanstva carigradskoga ekumenskog patrijarhata. Na misi je Sv. Otac najavio i objavljivanje svoga pisma o hodočašću u sveta mjesta koja su povezana s poviješću spasenja. U propovijedi je Sv. Otac izrazio nadu da će u nadolazećem tisućljeću kršćani postići toliko željeno jedinstvo. Pozvao je pravoslavne i protestante da se pridruže slavlju Velikog jubileja. Prihvatio je prijedlog carigradskoga ekumenskog patrijarha Bartolomeja da se iduće godine u predvečerje blagdana Preobraženja, 5. kolovoza, kršćani molitvom i postom zauzmu za jedinstvo kršćana. Spomenuo je kako je upravo teško stanje na Balkanu bilo uzrok odgađanja pravoslavno-katoličkog susreta, koji je bio predviđen za svibanj ove godine. Prema riječima Sv. Oca, teško nasljeđe prošlosti i napetosti koje se povremeno pojavljuju među narodima ne bi se smjele održavati na dijalog i na uspostavu bratske veze među kršćanima. Na misi u povodu svetkovine sv. Petra i Pavla Papa je predao palijum 37-orici novih nadbiskupa, kao znak njihova biskupska autoriteta.