Đakovo, 9. 6. 1999. (IKA) – Sjednica Vijeća za demografsku obnovu, koje je pri Ministarstvu obnove i razvitka, održana je 8. lipnja u Đakovu. Sjednici je predsjedao ministar obnove i razvitka dr. Jure Radić, a sudjelovalo je 16 članova tog Vijeća. Tema sjednice bila je demografska problematika u Republici Hrvatskoj, a nakon sjednice održana je tiskovna konferencija u Velikoj dvorani Teologije u Đakovu. Članove Vijeća i novinare pozdravio je rektor Teologije dr. Pero Aračić, koji je i sam član Vijeća, a potom je ministar dr. Radić iznio sažetke sjednice. Hrvatski državni sabor prihvatio je prije nešto više od tri godine Nacionalni program demografskog razvitka Hrvatske. U to su doba demografski pokazatelji u Hrvatskoj bili vrlo zabrinjavajući. O programi je tada bilo mnogo rasprava na svim državnim razinama, počevši o hrvatske Vlade. Program je prihvaćen, te je stoga današnja sjednica za cilj pogledati ono što je do sada napravljeno. “Napravili smo”, rekao je dr. Radić, “analizu o tome što je napravljeno u protekle tri godine, da bismo, kao što piše u programu, pripremili izvješće za hrvatsku Vladu i Sabor. Ovo je bila početna sjednica, a slijedi još jedna, u rujnu, kad ćemo završiti spomenuto izvješće.” “Osnovna smjernica program je sažeti četiri točke koje su bile cilj programa: postići da u Hrvatskoj bude više rođenih nego umrlih, učiniti sve da se što manje ljudi iz Hrvatske iseljava, poticati da povratak iz svijeta u Hrvatsku bude što brojniji, i četvrto poraditi na tome da hrvatsko pučanstvo bude državni prostorom što ravnomjernije raspoređeno”, istaknuo je dr. Radić, te je nastavio kako je sjednici zaključeno da je na temelju spomenutog programa doneseno niz zakonskih akata koji idu u prilog obitelji, napose majkama i osobito majkama s više djece. “Upravo u tome je zakon vrlo poticajan. U zakonu je i trogodišnji dopust za majku koja rodi treće dijete ili blizance, što nema ni jedna zemlja osim Hrvatske. Analizirali smo i ostale poticajne mjere za obitelji s više članova. Zakon o doplatku na djecu proslijeđen je u Hrvatski državni sabor na drugo čitanje i vjerojatno će biti usvojen već ovog tjedna. Zaključili smo da zaživio najveći dio predviđenih poticajnih mjerama osim one o majci-odgojiteljici”, istaknuo je predsjednik Vijeća. Govoreći o rezultatima programa, istaknuo je kako je njih moguće očekivati kroz duži vremenski period. “No, već sad, ako se usporedimo s tranzicijskim zemljama, danas smo to zaključili, stanje u Hrvatskoj je znatno povoljnije negoli u većini ostalih tranzicijskih zemalja. Za Hrvatsku se pak može zaključiti da je stanje nešto povoljnije nego što je bilo prije donošenja programa. Naime, broj rođenih u Hrvatskoj je bitno porastao. Tako je 1992. godine bilo 46.000, a 1997. već 55.000 novorođenih. U taj su broj uključena djeca rođena u Hrvatskoj i u iseljeništvu za one roditelje koji su upisani kao hrvatski državljani.” Pri tome je istaknuo kako je još uvijek hrvatska demografska slika nepovoljna, kao što je, i u Europi. “Naše je pučanstvo starije životne dobi, a veliki je broj mladih na radu u inozemstvu,. Promjena na bolje moguća je vrlo polagano, uz brojne poticajne mjere. Između ostalog, Hrvatska mora postati useljeničkom zemljom. A, ona je, kako dobro znamo, stoljećima upravo bila suprotno. Upravo zbog toga su utemeljene dvije nove institucije: Državni zavod za obitelj, majčinstvo i mladež i Ministarstvo useljeništva, koje je nedavno podignuto na veću razinu”, rekao je ministar Radić. Slijedila su potom pitanja nazočnih novinara na koje je odgovarala, uz dr. Radića, i ravnateljica Državnog zavoda za obitelj, majčinstvo i mladež dr. Štefanija Bortek-Knešaurek.