Istina je prava novost.

CRKVA U EUROPI - OSAM GODINA POSLIJE U prigodi predstojeće II. posebne sinode za Europu predstavljamo statističke pokazatelje o stanju Crkve u Europi

Vatikan, 8. 6. 1999. (IKA) - Europski biskupi okupit će se od 1. do 23. listopada na II. posebnoj sinodi za Europu. Sinodski oci će morati uzeti u obzir promjene koje su se dogodile na Starom kontinentu u posljednjih osam godina, odnosno od I. posebne S

Vatikan, 8. 6. 1999. (IKA) – Europski biskupi okupit će se od 1. do 23. listopada na II. posebnoj sinodi za Europu. Sinodski oci će morati uzeti u obzir promjene koje su se dogodile na Starom kontinentu u posljednjih osam godina, odnosno od I. posebne Sinode za Europu, održane od 28. studenog do 14. prosinca 1991. Za stvarno sagledavanje trenutnih prilika na kontinentu europskim će biskupima pomoći i statistički pokazatelji o općem stanju Crkve u Europi koji će biti objavljeni u novom godišnjaku Crkve. Evo najvažnijih podataka:
Katolika je Europi 283.313.000 od ukupno 684.421.000 stanovnika na kontinentu. Posljednjih je godina zabilježeno blago opadanje broja stanovnika i proporcionalno s tim broj katolika, premda je broj ovih posljednjih promatrano u postocima u blagom porastu: od 40,6 % iz g. 1995. do sadašnjih 41,4%.
Glede teritorijalnog ustrojstva Crkve u odnosu na stanje iz 1991., zabilježen je porast crkvenih pokrajina (od 679 na 710) dok je istodobno smanjen broj župa (od 138.733 na 133.811) i to ponajviše zbog kroničnog nedostatka svećenika. Broj biskupa g. 1991. iznosio je 1.432 dok ih je danas 1.465 (prema podacima od 1. travnja 1999). Broj biskupijskih svećenika opao je s 155.670 iz 1991. na današnjih 148.595 a redovnika svećenika s 68.624 na 64.803 tako da je ukupni broj svećenika trenutno manji za 10.896. Sada ih je ukupno 213.398. U opadanju je i boj redovnika nesvećenika: od 28.091 iz 1991. na sadašnjih 24.460 te redovnica sa 442.125 na 388.693.
Broj redovnica u razdoblju 1991-1997 smanjen je tako za cijelih 12% te prati negativni trend koji se bilježi i u Americi i Oceaniji. Ukupni broj redovničkih zvanja, posebno redovnica, ipak je donekle uravnotežen sve većim brojem zvanja u Africi i Aziji. U Europi se bilježi stalni porast broja stalnih đakona od 4.936 (1991) na sadašnjih 7.526 te smanjenje broja bogoslova: s 29.968 na 27.853.
Ukupno smanjenje pastoralnog osoblja čini se da ne utječe na tradicionalna katolička djelovanja na području obrazovanja i pružanja pomoći. Nasuprot tome, bilježi se čak i određeni porast.
Crkvena i redovnička tijela imaju u vlasništvu ili vode 41.646 osnovnih škola s ukupno 5.226.897 učenika, 10.425 srednjih škola s 3.614.826 učenika te 828 viših i visokih učilišta s 515.159 studenata. “Katoličkih” je bolnica 1.362, ambulanti 3.917. Osim toga Crkva vodi 6 bolnica za liječenje gubavaca, 7.092 doma za starije osobe, invalide ili za ugrožene, 2.709 posebnih centara za odgoj te 11.000 različitih ustanova zauzetih na području karitativnoga i društvenog djelovanja.