Rijeka, 2. 6. 1999. (IKA) – Teološka tribina “Javna glasila: prijateljska prisutnost ukorak s onima koji traže Oca”, u povodu 33. svjetskog dana sredstava javnog priopćivanja, održana je 1. lipnja u Nadbiskupskome dvoru u Rijeci. Tribinu su priredili Akademsko katoličko društvo Jeronim i Prvostolni riječki dekanat. Prvi predavač bio je donedavni glavni urednik Informativne katoličke agencije i ugledni katolički publicist don Živko Kustić koji je govorio o “Ulozi massmedija i širenju Evanđelja u vrijeme komunizma, u vrijeme domovinskoga rata i u vrijeme uoči 3. tisućljeća”. Njegov nasljednik, novoimenovani glavni urednik IKA-a te sadašnji vicerektor Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci prof. Anton Šuljić u osvrtu na pojedine crkvene dokumente izlagao je temu “Crkva i massmediji”. Kustić je u svome predavanju istaknuo, pozivajući se na Papine riječi, kako “Crkva ne može biti Crkva ako nije medijska” tj. ona mora “javljati”, a svaki vjernik koji primi “Božju informaciju” mora postati “izvor informacije tj. navjestitelj”. Predavač je, nadalje, istaknuo da je Crkva nakon II. svjetskog rata od komunističkog režima bila tjerana u “sakristije” kako bi ju se spriječilo da naviješta u javnosti što je urodilo razvojem propovjedništva, kao posebnog oblika medijskoga djelovanja, a svaki sudionik vjerskih skupova, koji su se tada održavali, postajao je “razglasna stanica”, rekao je don Živko Kustić. Prema njegovim riječima, veliki broj tih propovjednika prešao je u novinstvo ili na radio postaje, a njihova kvaliteta rezultirala je tiražom katoličkog tjednika “Glas Koncila” većom od 100.000 primjeraka sredinom 60-tih godina. Sloboda koju je tada Crkva za sebe stjecala nije doživljavana kao stjecanje povlastica, već kao borba za opću i slobodu misli protiv jednoumlja, što predstavlja, prema riječima predavača, fenomen koji u našoj javnosti još nije dovoljno proučen. Don Živko Kustić upozorio je, između ostaloga, kako u sadašnjem vremenu postoji opasnost da široki slojevi pučanstva počinju misliti kako Crkva ima privilegije koje oni nemaju tj. da se zauzima za sebe, a ne više za sve. Bila bi prava tragedija da se izgubi povjerenje naroda te da se “jedinstveni povijesni fenomen” iz bliske prošlosti valjano ne obradi i vrednuje, upozorio je Kustić. Budući katolički tisak, zaključio je predavač, trebao bi biti vjeran tradiciji te služiti slobodi cijeloga naroda protiv svakog jednoumlja dodavši da “Crkvi nije potrebna tajna, preveliki oprez pred informacijom, jer se ona nema čega stidjeti osim grijeha”, kojega, ako ga i ima, treba javno priznati. Prof. Šuljić svoje je predavanje započeo tvrdnjom kako smo svi pomalo “inficirani” medijima od jutra pa do večeri, te da oni “na neki način kontroliraju naš život”. “Mediji su postali svjetska sila iza koje, uglavnom, ne znamo tko stoji”, upozorio je predavač, istaknuvši da je Crkva svjesna mogućnosti njihove zloporabe prema sredstvima javnoga priopćavanja ipak zauzela pozitivan stav prema njima. Taj stav Crkve, obrazložio je prof. Šuljić, proizlazi iz činjenice da je “sama Crkva komunikacija” te joj je prva zadaća priopćavanje. Od samih svojih početaka Crkva je rabila sva moguća sredstva komunikacije, od kojih je temeljni govor, rekao je predavač. On je, nadalje, upozorio kako su sredstva priopćavanja uvijek samo “sredstva” i nemaju svrhu sama u sebi, u smjeru čega danas idu neka nastojanja kako bi od tih sredstava učinila “osamostaljenu moć”. Pozivajući se na crkvene dokumente, prof. Šuljić istaknuo je da se sredstva javnog priopćavanja moraju koristiti u pogledu općeg dobra, a kako je prema riječima Svetoga Oca “Čovjek put Crkve”, ono što čovjeku u životu treba, time se Crkva želi i treba baviti, u što svakako spadaju i glasila. Citirajući pastoralni naputak “Communio et progressio”, predavač je rekao kako je bit medija da vode prema zajedništvu, dok se bit korištenja tih sredstava, kad je Crkva u pitanju, sastoji u evangelizaciji. “Mediji su prvi aeropag novog doba”, istaknuo je prof. Šuljić. Govoreći o duhu, kao stvarnosti koju u svakodnevnoj komunikacije jedni drugima preporučujemo, a u čemu su nam sredstva priopćavanja samo pomagala, predavač je utvrdio da treba doći do “takve izmjene duhova, koja će omogućiti nastanak prave komunikacije” glede koje će sredstva priopćavanja pridonositi “životu i napretku”. “Potrebito je izgraditi novu teologiju i antropologiju tih sredstava, čemu nismo još ni blizu, iako se nalazimo pred jednom svjetskom silom”, zaključio je prof. Šuljić. Voditelj tribine bio je Dinko Popović koji se zahvalio Antonu Šuljiću na dosadašnjemu radu te mu poželio uspjeh na novom poslu.
U glazbenom dijelu programa nastupili su bračni par Olga i Bojan Šober, prvaci Opere Hrvatskoga narodnog kazališta “Ivan pl. Zajec” u Rijeci.