Đakovo, 8. 5. 1999. (IKA) – Gradsko vijeće grada Đakova u prigodi Dana grada koji se obilježava 8. svibnja, dodijelilo je godišnju nagradu s. Svjetlani Paljušević, članici Družbe milosrdnih sestara sv. Križa u Đakovu. Svečanost dodjele priznanja održana je 7. svibnja na svečanoj sjednici Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva u đakovačkoj Gradskoj vijećnici. Svečanost je uveličao Mješoviti zbor gimnazije A. G. Matoša iz Đakova, pod ravnanjem s. Svjetlane, koja je dugogodišnja organistica u đakovačkoj katedrali, a nekoliko posljednjih godina i profesorica glazbe u spomenutoj đakovačkoj gimnaziji. Osnovala je gimnazijski Mješoviti zbor s kojim je dvije godine za redom osvojila prvu nagradu na državnom natjecanju zborova u Varaždinu. Kao katedralna organistica sudjeluje u svim liturgijskim slavljima, a više je puta održala i samostalne koncerte na orguljama u Đakovu i više gradova u Hrvatskoj i inozemstvu.
Istoga je dana u đakovačkoj Gradskoj vijećnici predstavljen pretisak pravopisa biskupa Antuna Mandića, koji nosi naslov “Uputjenje k´ slavonskomu pravopisanju za potrebu narodnieh uscionicah u Kraljevstvu Slavonie 1779.” Riječ je o ponovnom otkriću malo poznatoga jezikoslovnog djela. O Mandićevu “Uputjenju” govorili su đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, te predavačica na Pedagoškom fakultetu u Osijeku dr. Ljiljana Kolenić i dr. Ana Pintarić.
Biskup Antun Mandić, rođen u Požegi 1740., upravljao je đakovačkom i srijemskom biskupijom od 1806. do 1815. godine. Uz ostala važna djela, mnogo je učinio za školstvo u Slavoniji. Već 1776. godine imenovan je nadzornikom narodnih učionica za Kraljevine Hrvatske i Slavonije, a godine 1782. godine Josip II. imenovao ga je savjetnikom kraljevsko-ugarskog namjesništva. Bio je i predsjednik Povjerenstva za izradbu jedinstvenog pravopisa. Njegov pravopis, pisan i tiskan hrvatskim i njemačkim jezikom, bio je tada službeno odobren i u širokoj uporabi. Pretisak je objavila Matica hrvatska Osijek, urednik je Josip Cvenić, a pogovor je napisala dr. Ana Pintarić. “Nije pretjerano vjerovati da je biskup Mandić, vrlo poštovan u svom vremenu, pa i u carskom dvoru, kao suradnik baruna Josipa Urmenyja, član Dvorskoga naukovnog povjerenstva i kao školski inspektor, utjecao i na otvaranje narodnih škola i na daljnje razvijanje školstva u Slavoniji, kao i na izvođenje nastave na hrvatskom jeziku”, zaključuje u pogovoru dr. Pintarić. Poznato je da je biskup Antun Mandić već u prvoj godini svoje biskupske službe, godine 1806. godine utemeljio u Đakovu Bogoslovsko sjemenište i otvorio dva razreda filozofskog studija. Otada Sjemenište i teologija u Đakovu neprekidno djeluju već 193 godine.