Zagreb, 5. 5. 1999. (IKA) – Janjevačke udruge uputile su priopćenje glede “neadekvatnog rabljenja janjevačkog imena” u sredstvima javnoga priopćivanja te poziv Srbima da dopuste odlazak Janjevčana s Kosova. “Javnosti se nude informacije o izvlačenju Janjevčana i ostalih Hrvata s Kosova. Iako je u dva leta do sada prebačeno svega tridesetak Hrvata od čega samo tri (3) janjevačka. Pitamo se, komu i čemu služi takvo informiranje ili jesu li i oni koji tako izvješćuju i sami obmanuti?”, pitaju se janjevčke udruge. “Uvažavajući i odobravajući trud i sredstva koja Hrvatska ulaže zbrinjavajući one kojima je to, u ovim za njih preteškim vremenima, zaista potrebno, zbunjuje nas ali i ljuti što se naše ime rabi tamo gdje mu nije mjesto i od onih koji na to nemaju nikakvo pravo. Ovdje posebno mislimo na one koji se bez ikakve osnove i vjerojatno misleći da će to biti od osobne koristi, predstavljaju Janjevčanima (to jest Hrvatima) iako to, zasigurno nisu”, ističe se u priopćenju. “Posebno nas pogađa što se jadno stanje u kojem su se preostali Hrvati na Kosovu našli zlorabi za političke manipulacije i međustranačko sukobljavanje iz čega je razvidno da se u borbi za vlast ne biraju ni sredstva, ni ljudi i da je taj proces u Hrvatskoj dosegao samo dno moralnosti i ljudskosti”, poručuju janjevačke udruge. Udruge su uputile i poziv Srbima “koji su kao i mi svjesni da nema opravdanja niti koristi Srbima i srpskoj državi što se Janjevčane drži zatočenima, posebno stoga što se u kosovskom paklu nikoga pouzdano ne može zaštititi. Zasigurno znate da Janjevčani nemaju niti su imali udjela u žalosnim zbivanjima, kojima se nažalost ne vidi ni dobro ni svršetak. Također trebate biti svjesni da mi u povijesti ni starijoj ni novoj nemamo prema vama duga i da su nam ruke čiste. Želite li biti opravdani pred sobom, svojim narodom, svjetskom javnošću i Bogom na kojeg se pozivate, dužni ste omogućiti siguran izlazak Janjevčana iz kosovskog pakla za koji oni nemaju ni krivnje ni udjela”. Kako je istaknuto u priopćenju, osim Janjevčana na Kosovu su živjeli i još uvijek u manjem broju žive također katolici i Hrvati, stanovnici Letnice i njoj bliskih Šašara, Vrnavokola i Vrneza.