OKRUGLI STOL O "MEĐUNARODNIM ISKUSTVIMA U RJEŠAVANJU PROBLEMATIKE NA PODRUČJU RADA I ZAPOSLENOSTI"
Zagreb (IKA )
Zagreb, 20. 4. 1999. (IKA) - Okrugli stol o temi "Međunarodna iskustva u rješavanju problematike na području rada i zaposlenosti" održan je 19. travnja u prostorijama Tribine grada Zagreba. Okrugle stolove u sklopu Studija društvenoga nauka Crkve o tema
Zagreb, 20. 4. 1999. (IKA) – Okrugli stol o temi “Međunarodna iskustva u rješavanju problematike na području rada i zaposlenosti” održan je 19. travnja u prostorijama Tribine grada Zagreba. Okrugle stolove u sklopu Studija društvenoga nauka Crkve o temama “Otvorena pitanja o radu i zapošljavanju u Hrvatskoj” priređuje Hrvatska udruga katoličkih gospodarstvenika i Hrvatski katolički radio u suradnji sa Zakladom Hannsa Seidela i Svjetskom bankom.
Na šestome Okruglom stolu, koji je vodio dr. fra Mirko Mataušić, pozdravnu riječ uputio je predsjednik HUKG-a dr. Vladimir Mrčela, a uvodnu riječ uputio je Voditelj projekta za Mađarsku, Hrvatsku i Slovačku Hanns-Friedrich von Solemacher.
Prof. Tomislav Ladan iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u svom je izlaganju objasnio pojmove rad, zaposlenost i nezaposlenost. Ekonomist Bram Rutgers van der Loeff iz Nizozemske govorio je o iskustvu politike zapošljavanja u Nizozemskoj. U svom izlaganju naveo je, između ostaloga, da je Nizozemska koja je za četvrtinu od Hrvatske, sedam puta bogatija zemlja. Razdoblje od 1970 -1983., nazvano razdobljem nizozemske bolesti, riješili su novom politikom zapošljavanja nazvanom “Model Tulip”, koji je doveo do otvaranja milijun novih radnih mjesta. Nezadovoljni tadašnjim stanjem, sastali su se predstavnici sindikata, poslodavaca i Vlade, te su odlučili promijeniti smjer gospodarske politike. Tehnički koraci neki su od ključnih elemenata Tulip modela, koji se odnose na smanjenje poreza, društvenih benificija, na smanjenje javnih, grupnih i radnih troškova. Drugi ključni element Tulip modela je metoda koja sadrži: konsenzus, suradnju i kontinuitet. “Sukobi i borba neće dovesti do rješenja krize, već kontinuirana suradnja sindikata i poslodavaca, da bi se postigao konsenzus”, istaknuo je van der Loeff. Nadalje je izložio načelo supsidijarnosti, gdje se aktivnosti provode i temelje bliže narodu, koji mora usmjeravati gospodarske i socijalne odluke. “Cilj poduzeća ne smije biti samo ostvarivanje profita, već stvaranje dobara i pružanje usluga zajednici, što će onda i dovesti do profita”, zaključio je van der Loef.
Dijecezanski tajnik katoličkoga radničkog pokreta u Štajerskoj Andreas Gjecaj govorio je o ulozi Crkve u svijetu rada. Naveo je da se sistem rada i gospodarenja proteže Biblijom, te da je problem nezaposlenosti važan za život ljudi, a time i za Katoličku Crkvu. “Religija mora dati svoj prinos za gospodarstvo, jer nam je zadatak da sudjelujemo u svijetu rada”, istaknuo je Gjecaj. Također je istaknuo da se Katolički radnički pokret angažira za solidarnost te da pravo na rad, bude istinsko ljudsko pravo. “Čovjek je središte i cilj čitavoga našeg gospodarskog djelovanja”, istaknuo je Gjecaj, te dodao kako treba misliti na profit, ali da on bude usmjeren prvenstveno na čovjeka, odnosno da treba svakom pojedincu pomoći i dati mu priliku da pridonese društvu, razmjerno svojim mogućnostima. “Gledano dugoročno, za dobrobit svih, poduzeće mora imati motivirane i obrazovane djelatnike”, zaključio je Gjecaj.
Timo Nakari govorio je o iskustvu politike zapošljavanja poduzeća Nokia u Mađarskoj i međunarodnom ulaganju. Nokia je finsko poduzeće koje je uložilo u Mađarsku, pri čemu su Mađari bili vrlo kritični prema zamisli prodaje poduzeća stranicma. “Vlade su poticale ulaganja, davale povoljne povlastice, porezne olakšice, a negdje su porez čak i ukinule. Od g. 1989. politička je situacija stabilna, što smanjuje rizik stranih ulagača”, rekao je Nakari. Dodao je da je utjecaj stranih ulaganja na zemlju i društvo vrlo pozitivan, jer dolazi do stvaranja novih radnih mjesta. Naveo je kako Nokia ima trenutačno 1300 zaposlenih, a namjeravaju uložiti u nova poduzeća za proizvodnju softweara i mobitela, te do kraja ove godine zaposliti još 700 ljudi. Dodao je da poduzeće koristi domaće dobavljače, koji su podobniji za isporuku različitih elemenata. “Dugoročno gledano ljudi će puno naučiti u suradnji sa stranim poduzećima, što donosi mogućnost razvoja lokalnih poduzeća, koja će imati visoku stručnost”, zaključio je Nakari. Nakon izlaganja, održana je rasprava.