Saint-Etienne, 22. 3. 1999. (IKA) – Jean Guitton, jedan od najvećih katoličkih mislilaca u ovom stoljeću, preminuo je u rodnom Saint-Etiennu u Francuskoj u nedjelju 21. ožujka, u 98. godini života. Rođen 18. kolovoza 1901. cijeli je život posvetio dokazivanju da između vjere i razuma ne postoji suprotnost. “Vjera”, govorio je, “ne strahuje od razuma”. O smrti je isticao: “Duša postoji. “Pojedinac, duboki ja ne bivaju ukinuti, žive na otajstven način”.
Rektor Francuske akademije, izabran g. 1961, Guitton je već iduće godine pozvan od pape Ivana XXIII. da sudjeluje na II. vatikanskom koncilu. Bio je prvi laik promatrač na nekom Koncilu. Njegov govor posvećen ekumenizmu koji je održao 4. prosinca 1963, kada je papu Roncallija već naslijedio Pavao VI, do danas je ostao stalna odrednica u dijalogu među kršćanskim Crkvama. Živio je vrlo jednostavno, u iznajmljenoj kući čije su zidove ukrašavali portreti koje je sam naslikao. U mladosti je bio profesor prava, potom u tijeku II. svjetskog rata zarobljenik u Njemačkoj od 1940. do 1945, a zatim profesor na pariškoj Sorboni od 1955. do 1968; udovac bez djece u baštinu je ostavio tridesetak knjiga, među kojima su najpoznatije “Problem Isusa”, “Bog je znanost”, “Što vjerujem”, “Stoljeće koje dolazi”, “Moj filozofski testament”, “Apsurd i misterij” koja je sazrela u tijeku razgovora s Fran(oisom Mitterandom te potom “Dijalozi s Pavlom VI.” s kojim je bio veliki prijatelj.
Papa Ivan Pavao II. izrazio je suosjećanje sa svima koji oplakuju smrt velikoga katoličkog mislioca. U brzojavu sućuti pariškom nadbiskupu kardinalu Jean-Mariji Lustigeru Sveti Otac iskazuje poštovanje “sjećanju na onoga koji je na uvjerljiv način u svojim spisima i slikarskim djelima dao prinos razmišljanju o božanskom otajstvu, ulažući sve svoje snage u razmišljanje o Evanđelju”. Papa u brzojavu također podsjeća na njegovo djelatno sudjelovanje u radu II. vatikanskog koncila, na kojem je pokazao svoju veliku ljubav prema Crkvi.