Istina je prava novost.

HRVATSKI BISKUPI U POHODU APOSTOLSKIM PRAGOVIMA

Vatikan, 11. 3. 1999. (IKA) - Članovi Hrvatske biskupske konferencije, predvođeni predsjednikom HBK zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem, započeli su u ponedjeljak 8. ožujka službeni posjet Svetoj Stolici. Posjet su počeli zajedničkom misom na grob

Vatikan, 11. 3. 1999. (IKA) – Članovi Hrvatske biskupske konferencije, predvođeni predsjednikom HBK zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem, započeli su u ponedjeljak 8. ožujka službeni posjet Svetoj Stolici. Posjet su počeli zajedničkom misom na grobu sv. Petra u istoimenoj bazilici u Vatikanu. “Znakovito je i sadržajno započeti misu ovdje u bazilici sv. Petra. Ovo je početak našega programa i ova misa govori na osobit način da ovo nije samo jedan službeni, administrativni formalni čin biskupa doći u Rim ‘ad limina’ nego da je to u prvom redu vjerski čin”, istaknuo je u prigodnoj homiliji nadbiskup Bozanić, podsjetivši da tim svojim dolaskom hrvatski biskupi ulaze u “slijed onih koji su poput nas od početka dolazili da se zajedno učvrste u vjeri” na grobu sv. Petra. Istaknuvši da je zajedništvo ono što prvo žele učvrstiti, nadbiskup Bozanić je rekao: “Mi smo kao Crkva u hrvatskom narodu, kao Crkva u Hrvatskoj, biskupi onoliko koliko smo zajedno, onoliko koliko vjerujemo da smo mi oni koji naviještamo i prenosimo ne svoju vjeru, nego vjeru koja nam je dana i koju zajedno prenosimo i naviještamo”. Nakon mise biskupi su se susreli s predsjednikom Kongregacije za biskupe kardinalom Lucasom Moreirom i tajnikom Francescom Monterisijem, te s vodstvom Kongregacije za kler, kojoj je izvješće podnio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.
Istoga dana, Sveti je Otac primio u pojedinačne audijencije riječko-senjskog nadbiskupa Antona Tamaruta, splitsko-makarskog nadbiskupa Antu Jurića i pomoćnog biskupa Marina Barišića, zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića i nove pomoćne biskupe Josipa Mrzljaka i Vladu Košića, te zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđu.
Hrvatski su biskupi sudjelovali i na predstavljanju monografija o hrvatskome blaženiku kardinalu Alojziju Stepincu pod naslovom “Herojski život u svjedočanstvu onih, koji su zajedno s njime bili žrtve progonstva u komunističkoj Jugoslaviji”, koje je toga dana održano u Staroj sinodskoj dvorani Apostolske palače. Autor monografije je novinar vatikanskoga poluslužbenog dnevnika “L’Osservatore Romano” Giampaolo Mattei, a o knjizi, odnosno o bl. Alojziju Stepincu govorili su i državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano i kardinal Franjo Kuharić. (Prilog s predstavljanja donosimo u rubrici Prikazi i osvrti.)
Drugog dana svog pohoda apostolskim pragovima, 9. ožujka, članovi Hrvatske biskupske konferencije posjetili su Kongregacije za nauk vjere i katolički odgoj. Zajednička misa slavljena je na grobu sv. Pavla, a predvodio ju je splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić. U večernjim satima biskupi su posjetili Vijeće za primicanje jedinstva kršćana.
Euharistijom u patrijarhalnoj bazilici sv. Marije Velike, biskupi su započeli treći dan pohoda, 10. ožujka. To je marijansko svetište Gospe Snježne na različite načine povezano s Hrvatskom, istaknuo je predvoditelj misnog slavlja riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut. Tu je, kao pitomac rimskoga zavoda “Germanicum”, svoju prvu misu služio blaženi Alojzije Stepinac, te njegov nasljednik kardinal Franjo Šeper. A i brojne su veće vjerske manifestacije hrvatskih nacionalnih hodočašća u “Vječni grad” održane upravo u toj bazilici. Biskupi su potom posjetili Kongregaciju za bogoštovlje i sakramentalnu stegu i Kongregaciju za redovnike i svjetovne institute, te državno tajništvo Svete Stolice. Posjet “ad limina apostolorum” završava 15. ožujka, a biskupi će posjetiti sve dikasterije, kongregacije i vijeća Svete Stolice, te se susresti u privatnoj i zajedničkoj audijenciji s papom Ivanom Pavlom II.
Posjeti Ad limina Apostolorum započeli su već u 4. stoljeću. Grgur Veliki 597. godine podsjeća svog izaslanika Ciprijana na starodnevni običaj biskupa iz Sicilije, koji su dolazili u Rim svake treće godine. Grgur Veliki je kasnije uveo običaj da biskupi, ako mogu dolaze u Rim svake pete godine. To je potvrdio i Tridentinski sabor, ali službeno je taj običaj uveo papa Siksto V. apostolskom konstitucijom Romanus Pontifex 20. prosinca 1585. godine. Tri su glavna trenutka tog posjeta: hodočašće, poklon grobovima apostolskih prvaka i susret sa Svetim Ocem, te posjeti ustanovama Svete Stolice. Hodočašćem biskupi izražavaju jedinstvo Crkve, koju je Gospodin podigao na Petru.