Sarajevo, 10. 3. 1999. (IKA/KTA) – Sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić boravio je od 2. do 6. ožujka u Rimu, Verdunu i Parizu. U utorak 2. ožujka nadbiskup Puljić održao je u Lateranskoj bazilici, pred gotovo dvije tisuće slušatelja predavanje o pomirenju, oproštenju i povratku povjerenja u Bosni i Hercegovini. Nakon Rima kardinal se uputio u uzvratni posjet u Francusku, a nakon posjeta izaslanstva Francuske biskupske konferencije Sarajevu i Banjoj Luci 1996. godine. Kardinal Puljić, zajedno sa svojim domaćinom Verdenskim biskupom Herriotom posjetio je 4. ožujka dva spomen mjesta najstrašnijih sukoba dviju vojski iz I. svjetskoga rata, verdunske bitke, gdje je 1916. godine poginulo gotovo milijun vojnika. Istoga dana kardinal Puljić održao je i tiskovnu konferenciju te predavanje o stanju Katoličke Crkve i perspektivama mira u BiH u dvorani “Svjetskog centra za mir, slobode i ljudska prava” u Verdunu. U svome predavanju kardinal je posebnu pozornost posvetio povratku povjerenja, pomirenja i opraštanja kroz istinu i pravdu. Između ostalih uglednika, na predavanju su bili nazočni i apostolski nuncij pri Vijeću Europe i Europskome parlamentu u Strasbourgu mons. Michael Courtney, glavni tajnik FBK mons. Laqoutte kao i nekadašnji francuski veleposlanik u Zagrebu Georges-Marie Chenu. Tema predavanja bila je “Pravedni mir u Bosni moguć samo uz asistenciju Europe”, a na početku se kardinal Puljić zahvalio Crkvi u Francuskoj i francuskoj državi na svemu što su učinili kako bi se zaustavio rat u toj zemlji. Vrhbosanski nadbiskup osvrnuo se tom prigodom i na stanje prije i nakon rata u toj zemlji. “BiH je u travnju 1991. godine imala 4.377.000 stanovnika. Od toga katolika je bilo 832.000 u biskupijama Trebinje, Mostar, Sarajevo i Banja Luka. Katolici su kod nas etnički Hrvati, dok su pravoslavni etnički Srbi, a muslimani se osjećaju etničkim Bošnjacima. U ratu je broj katoličkih žitelja smanjen na polovicu, ali su najgore prošle sarajevska nadbiskupija i banjolučka biskupija: od 578.000 katolika u sarajevskoj nadbiskupiji sada ih je samo 206.000, a od 110.000 u Banjalučkoj samo ostalo ih je 40.000. Ni u mirna vremena Katolička Crkva u Bosni nije mogla vršiti svoje poslanje bez pomoći katoličke braće i sestara iz europskih zemalja. Ne može to ni u ovome vremenu nakon daytonskoga mirovnog sporazuma, kad je rat na sreću svih nas zaustavljen, ali stabilan mir još uvijek nije izgrađen”, istaknuo je u svome predavanju kardinal Puljić. U drugome dijelu predavanja kardinal Puljić je govorio o “Nestabilnome miru u Federaciji i Republici Srpskoj”. Dva razloga koji čine građansku i političku situaciju u BiH teškom, kardinal Puljić vidi u “tragovima razdoblja socijalizma koji još uvijek nisu nestali te sporosti povratka prognanika uz nužnu izgradnju tolerantnoga civilnog društva”. “Temeljni razlog presporom provođenju daytonskog sporazuma je oprečno gledanje na novi tip države, kakva bi trebala biti BiH, sastavljena od dvaju entiteta. Birači su na dosadašnjim izborima davali povjerenje vođama etničkih stranaka, uglavnom iz straha za vlastiti etnički, kulturni i vjerski identitet, koji je u vrijeme komunizma bio ugrožen. Među tim liderima, jedni ponajprije gledaju, kako zemlju reintegrirati, da država može bolje funkcionirati te financirati samu sebe od ubiranja poreza i obnovljene ekonomije. Prvima je stalo da se protjerani i izbjeglice ne vraćaju u mjesta svoga predratnoga življenja, makar javno zagovaraju povratak izbjeglica”, dodao je kardinal Puljić. Kardinal Puljić svoje je predavanje nastavio ističući kako su “Sarajevo i Bosna test pluralizma u Europi”, dodavši kako bi za tu zemlju najpravednije rješenje bilo uređenje BiH kao jedne države triju naroda, s jednakim pravima i dužnostima za sve. “Bosna je geografska, povijesna i kulturna cjelina, koja može i treba ostati zajedno. Ovdje se stoljećima susreću islam, kršćanstvo i židovstvo, zatim katolištvo i pravoslavlje. Duboko vjerujem da možemo živjeti zajedno uz poštivanje naših religijskih, etničkih i kulturnih razlika”, poručio je kardinal Puljić u svome predavanju. “Ako u BiH nije moguća pravedna, humana i tolerantna država muslimana i kršćana, kako može biti moguća Europa u Francuskoj, Njemačkoj , Rusiji, Ujedinjenome Kraljevstvu? Ako se u Kaknju, Sarajevu, Travniku i Zenici, kao mjestima muslimanske većine, pravoslavni Srbi i katolici Hrvati osjećaju nesigurno i sanjaju o iseljavanju, kako se može govoriti o pravdi u poslije daytonskoj BiH?”, zapitao se kardinal Puljić. “Unatoč sadašnjim teškoćama Bosna se ne može pravedno podijeliti na tri nove etničke države, a ne bilo pravedno ni pripajanje Republike Srpske državi Srbiji niti hercegovačkoga dijela Federacije Republici Hrvatskoj, kao ni to da BiH postane država u kojoj bi muslimani bili dominantni”, rekao je kardinal Puljić. Također je izrazio bojazan za BiH nakon mogućega odlaska međunarodnih vojnih i civilnih snaga iz te zemlje, jer kako je istaknuo “mi, prepušteni sami sebi još dugo nećemo biti sposobni da sami organiziramo i izgrađujemo pravedno i tolerantno civilno društvo”. U petak 5. ožujka, kardinal Puljić se susreo s verdunskim biskupom i njegovim generalnim vikarima, te otputovao u Pariz gdje su ga, uime odsutnoga kardinala Lustigera, dočekali tamošnji pomoćni biskupi Aumonier i De Falco, vojni ordinarij Dubost, prvi savjetnik Nuncijature u Parizu. Posljednjega dana boravka u toj zemlji, 6. ožujka, kardinal se susreo s redovničkom zajednicom Jeruzalem u St. Gervaisu, sa studentima bogoslovije kuće sv. Augustina i dušobrižnicima Hrvatske katoličke misije u Parizu. U tijeku svoga posjeta Francuskoj kardinal Puljić dao je više interevjua tamošnjim javnim glasilima, a između ostalih i francuskome dnevnom listu “Le Figaro”, objavljenom u broju od 9. ožujka. Kako je istaknuo, katolička zajednica u BiH je “zaboravljena”, a na njezino svećenstvo “vrši se pritisak da ode”. “Međunarodna zajednica zaboravlja katolike u Bosni i Hercegovini. Napušteni smo i svedeni na prosjački štap”, istaknuo je kardinal dodavši kako “mjesne vlasti ponekad podmeću klipove funkcioniranju katoličkih škola premda ih stanovništvo jako cijeni”. U intervjuu kardinal Puljić se osvrnuo na mirovni sporazum iz Daytona iz prosinca 1995., rekavši kako on predstavlja kršenje ljudskih prava, jer srpskoj zajednici koja predstavlja 31% stanovništva daje 49% teritorija, te obećava da će ostale zajednice biti protjerane iz te Republike Srpske. “Ostaje i pitanje odgovornosti. Može li se povjeriti politička uloga onima koji su sudjelovali u uništavanju zemlje? Ako je potrebno oprostiti, potrebna je i pravda kako bi se uklonili oni koji su krivi za sukobe”, zaključio je u intervjuu francuskom dnevniku kardinal Puljić.