Vatikan, 6. 3. 1999. (IKA) – Zajednička težnja prema miru, koja se sve više osjeća u svijetu, tijesno je povezana s ostvarenjem “nekih temeljnih uvjeta” koji se bitno poistovjećuju “s obranom ljudskih prava bez kojih će se neizbježno umnožiti klice nestabilnosti, pobuna i nasilja”. Istaknuo je to papa Ivan Pavao II. primivši u petak 5. veljače predstavnike Vijeća za informiranje i pothvate za mir (Comin) na čelu s prof. Giovannijem Consom, predsjednikom tog udruženja, čiji se članovi zauzimaju “u službi mira i traženja najprikladnijih putova za ostvarenje pravedne suradnje među ljudima i narodima”.
“Hvalevrijedno zalaganje”, kako ga je označio Papa, ostvareno “putem shodnih diplomatskih kanala nudeći odgovornima narod( u sukobu informacije i znanstvene i moralne prinose korisne za pravedno rješavanje problema”.
U svezi s tim, Papa je na ovaj način opisao današnje prilike u svijetu: “U našem vremenu, znanstveni napredak, osvajanje svemira, lakoća i brzina komuniciranja, veće uzajamno poznavanja narod(, zalaz ideologija koje su prevladavale u dvadesetom stoljeću i sve potpunije informacije o tragedijama koje su prouzročile pobuđuje u najširim slojevima svjetskog pučanstva gnušanje prema ratu i duboku želju za mirom”. Sukobi koji, nažalost, još uvijek izazivaju krvoprolića u različitim dijelovima planete uvreda su dostojanstvu osobe i duboka rana legitimnim težnjama muškaraca i žena našeg doba.
Mir, prema Papi, “treba neprestano njegovati i poticati”, jer “samo odbacivanjem svakog oblika nasilja i iskrenog traženja suživota u kojem će odnose koji se temelje na sili zamijeniti napori oko suradnje kako bi se stvorile nužne pretpostavke za izgradnju civilnog i solidarnog svijeta”. Samo obrana ljudskih prava “građanskih i političkih, ali i ekonomskih, društvenih i kulturnih”, u njihovoj “općenitosti i nerazdruživosti”, u stanju je “pospješiti izgradnju mirnog društva i sveobuhvatan razvoj naroda”. Papa nije zaboravio podsjetiti na “užasna iskustva koje je proživjelo čovječanstvo” tamo gdje se bezboštvo “snažno propagiralo i nametalo”, i koja su potvrdila da “vjerska sloboda sačinjava srce ljudskih prava i zahtijeva najviše shvaćanje pojedinaca i država”. Na kraju Papa poziva na povećanje broja “prigoda za dijalog i obrazovanje za mir u najrazličitijim kontekstima”, ne dajući se pri tome obeshrabriti neizbježnim zaprekama.