SREDIŠNJE MISNO SLAVLJE NA 34. OBLJETNICU SMRTI O. ANTE ANTIĆA
Zagreb (IKA )
Zagreb, 5. 3. 1999. (IKA) - 34. obljetnica smrti Sluge Božjega o. Ante Antića svečano je proslavljena 4. ožujka u crkvi Majke Božje Lurdske u Zagrebu. Središnje misno slavlje u prepunoj crkvi predvodio je i propovijedao kardinal Franjo Kuharić, zajedno
Zagreb, 5. 3. 1999. (IKA) – 34. obljetnica smrti Sluge Božjega o. Ante Antića svečano je proslavljena 4. ožujka u crkvi Majke Božje Lurdske u Zagrebu. Središnje misno slavlje u prepunoj crkvi predvodio je i propovijedao kardinal Franjo Kuharić, zajedno s desetak svećenika. U propovijedi, kardinal se osvrnuo na opasnosti koje proizlaze iz egoizma, jer on ugrožava kršćanstvo i čovječanstvo. Bog želi da se svaki čovjek spasi i zato čini sve da ga spasi, a u čovjeku je problem što zbog svog egoizma odbacuje Božju pomoć. Stoga je kao primjer svakom kršćaninu naveo život o. Antića, “koji je bio ukorijenjen u Bogu i prožet Bogom”. O. Ante Antić nije živio samo za sebe, nego je živio i djelovao za druge i razvio cijelu teologiju otkupljenja. To je vidljivo i iz njegovih pisama u kojima poručuje da nas je Bog stvorio u vremenu i da mi moramo to vrijeme oživjeti, istaknuo je kardinal. “Iz Antićeva života se vidi da je bio odlučan i da je ljubio križ. Jer njegov je život bio križ za koji je imao ljubav”, zaključio je kardinal Kuharić.
Na kraju misnog slavlja okupljenim vjernicima obratio se postulator kauze za proglašenjem blaženim o. Ante Antića fra Vladimir Tadić, koji je istaknuo da je s ovogodišnjim Antićevim završen postupak o vjerojatnom čudu po zagovoru sluge Božjega o. Antića, koji se vodi u zagrebačkoj nadbiskupiji. Postupak je završilo Crkveno sudište, sastavljeno od rodbine, liječničkog osoblja i teologa, a konačni sud treba dati Kongregacija za proglašenje svetih u Rimu. Nakon toga, svi su se sudionici misnog slavlja okupili na grobu o. Antića, u zajedničkoj molitvi.
Središnjoj proslavi Antićeva prethodila je trodnevnica. Misna slavlja tri su večeri predvodili i propovijedali postulator fra Vladimir Tadić, zatim dr. fra Nikola Vukoja i fra Vatroslav Frkin.