Rim, 4. 3. 1999. (IKA) – “Vjernici laici, ispovjedaoci vjere u današnjemu svijetu” naslov je pod kojim je od 27. veljače do 3. ožujka u Rimu zasjedalo Papinsko vijeće za laike. Na zasjedanju se okupilo tridesetak sudionika iz različitih zemalja, među kojima i neki od utemeljitelja laičkih pokreta – Chiara Lubich, Andrea Riccardi i Kiko Arguello – kako bi kroz rasprave i izlaganja mogli razmijeniti svoja iskustva, te ujedno dati nove poticaje samome Papinskom vijeću za što bolje planiranje služenja katoličkim laicima po cijelome svijetu.
Tajnik toga Vijeća biskup Stanislaw Rylko pojasnio je da “naše doba doista treba pravih svjedoka vjere, a Duh Sveti potiče mnoge, upravo vjernike laike, koji su spremni ostaviti sve za Krista. Sveti Otac nas često podsjeća da je naše stoljeće ujedno stoljeće brojnih mučenika, tj. ispovjedaoca vjere sve do prolijevanja krvi. Pri tome se sjećamo mučenika u koncentracijskim nacističkim logorima i u ruskim gulazima, ali i tolikih drugih. I naše je doba bogato tim junačkim likovima ispovjedaoca vjere, a izazovi su za kršćane danas brojni. Živimo u sekulariziranom svijetu koji na različite načine želi ušutkati kršćanski navještaj. Biti ispovjedaoci vjere nije nikada bilo lako, pa niti danas. Stoga naša opća skupština nastoji pobuditi nadu jer ‘nismo dobili duha strašljivosti, već Duha snage, ljubavi i mudrosti’, kako je napisao sveti Pavao u svojoj Poslanici Timoteju.”
Upravo zbog toga sudionici su nastavili razmišljati o sakramentima kršćanske inicijacije, a osobito o Krizmi ili Potvrdi, koja je sakrament koji bi u životu vjernika laika morao imati vrlo važnu ulogu. “Na žalost, nije uvijek tako”, smatra mons. Rylko, pa je Papinsko vijeće za laike “svojim članovima i u ovoj prigodi ponudilo duboko razmišljanje o tom sakramentu na teološkoj, pastoralnoj i duhovnoj razini. Govoriti o Krizmi znači govoriti o Duhu Svetome u životu kršćanina. Biti kršćanin znači živjeti prema Duhu i pustiti Duhu da nas vodi. Samo u Duhu Svetome možemo postati istinski ispovjedaoci vjere u Krista, u svijetu u kojemu živimo. Krizma je upravo sakrament rađanja ispovjedaoca vjere”, zaključio je mons. Rylko.
Na pragu Velikoga jubileja, papa Ivan Pavao II. vjernike je laike pozvao na “ozbiljni ispit savjesti”, osobito zbog obveza preuzetih sakramentima Krštenja i Krizme, “kako bi Sveta vrata trećega tisućljeća mogli prijeći ojačani u istini i u svetosti pravih učenika Isusa Krista”. Primajući sudionike 18. opće skupštine Papinskoga vijeća za laike, 1. ožujka ujutro, Sveti Otac je istaknuo da je izabrana tema za ovo zasjedanje “životni program koji se sastoji upravo u tome da znamo biti ispovjedaoci vjere riječju i djelom.” Neposredna priprema za Svetu godinu providonosno je vrijeme u kojemu je “cijela Crkva pozvana da se ponizno prostre pred Gospodinom, da napravi ozbiljni ispit savjesti, da opetovano krene putem dubokoga obraćenja, putem kršćanske zrelosti, vjernoga prianjanja Kristu u svetosti i istini, te pravoga svjedočenja vjere.” Svakome vjerniku laiku Papa predlaže neka “temeljna pitanja” koja se, među ostalim, odnose na bračni, obiteljski i profesionalni život, te na društveno i političko djelovanje “utemeljeno na evanđeoskim načelima i socijalnom nauku Crkve.” Samo će tako kršćani dati svoj “prinos izgradnji oblika života dostojnijih čovjeka”, inkulturaciji Evanđelja usred velikih promjena koje se upravo događaju po cijelome svijetu.
No, taj ispit savjesti mora se odnositi i na prihvaćanje II. vatikanskoga sabora, kojim smo doživjeli “milost novih Duhova” i tolikih “znakova nade”, među kojima je Papa istaknuo “ponovno otkrivanje i vrednovanje karizmi, obnovljeni evangelizacijski polet” kao i aktivnu ulogu laika u kršćanskoj zajednici i njihovo djelovanje u društvu. U zoru trećega tisućljeća, svi znakovi “navode na očekivanje zrele i plodonosne ‘epifanije’ laikata.” No, istodobno, ne može se ne vidjeti “na žalost, ne mali broj kršćana, koji su zaboravili obveze svojega Krštenja, te žive u ravnodušnosti, popuštajući kompromisima sa sekulariziranim svijetom. Kako šutjeti o onim vjernicima koji, premda su na svoj način aktivni u svojim crkvenim zajednicama, slijedeći sugestije relativizma koji je tipičan za današnju kulturu, oklijevaju u prihvaćanju doktrinalnoga i moralnog naučavanja Crkve, uz koje bi svaki krštenik trebao prionuti?”, zapitao se Sveti Otac. Sva ta pitanja vjernici laici u svojemu ispitu savjesti ne mogu izbjeći, jer “svijet treba svjedočanstvo ‘novih muškaraca’ i ‘novih žena’ koji će, riječju i djelom, sve jačom učiniti Kristovu prisutnost” jer je on “ugaoni kamen izgradnje čovječnije civilizacije”, zaključio je Papa.
U ponedjeljak 1. ožujka podtajnik Papinskoga vijeća za laike Guzman Carriquiry sudionicima je izložio projekt Svjetskoga kongresa apostolata laika koji će se održati od 24. do 26. studenoga 2000. godine.
U utorak 2. ožujka, posljednjeg dana održavanja skupštine, tajnik Vijeća mons. Rylko predstavio je “Lineamenta”, tj. smjernice redovitoga Općeg zasjedanja Biskupske sinode koja će se u Vatikanu održati u jesen 2000. godine, kako bi sudionici skupa mogli izraziti očekivanja laika svojim pastirima biskupima, a ti će zaključci biti podastrti priređivačima zasjedanja Biskupske sinode. Bilo je riječi i o Svjetskom danu mladeži koji će se u Rimu proslaviti u kolovozu 2000., kao i o Jubileju starijih osoba o kojemu skrbi isto Papinsko vijeće za laike, a koji će biti proslavljen u nedjelju 17. rujna 2000. godine.
Među predstavnicima laikata bila je i promatračica na II. vatikanskom saboru i prva podtajnica Papinskoga vijeća za laike Rosemary Goldie, koja je u svojemu razgovoru za Radio Vatikan istaknula da je u radu samoga Papinskog vijeća za laike vidljiva “životnost”, a od samog nastanka prvoga Vijeća za laike savjetnik mu je bio sadašnji Papa, ta je “on sudjelovao u početnom eksperimentalnom razdoblju, u prvih deset godina djelovanja ovoga tijela, koje se zalaže nadasve u evangelizaciji, koja je ovome Papi toliko na srcu.”