Thonon-les-Bains, 24. 1. 1999. (IKA) – “Tisak, protagonist društvenoga života” tema je o kojoj je proteklih dana u francuskom Thonon-les-Bainsu razgovaralo više od 150 francuskih i ostalih novinara, a u povodu IV. studijskoga dana sv. Franje Saleškoga, zaštitnika novinara. Te dane uobičajeno priređuje Francuski savez katoličkog tiska, Katoličko lionsko sveučilište i biskupija Annecy, a oni predstavljaju važni trenutak za razmišljanje novinara katoličkoga nadahnuća.
“Krajobraz obavijesnih sredstava brzo se mijenja”, izjavio je za talijansku agenciju SIR generalni tajnik Francuskoga saveza katoličkog tiska Patrice Canette. “Nova obavijesna sredstva na tržište dolaze zastrašujućom trgovačkom moći koja stoji iza njih. Mi iz tiska moramo razmišljati o našoj ulozi i našim posebnim odgovornostima. S tim novim medijskim krajobrazom, s Internetom, tisku se otvaraju nove mogućnosti ali pod uvjetom da otkrije smisao i posebne svrhe svojega djelovanja, te da si ponovno posvjesti svoju građansku ulogu i da se zapita o stavu kojega mora zauzeti kako bi tu ulogu uspješno preuzeo. Tisak mora biti sudionik društvenoga života, protagonist, i to nas obvezuje da se suočimo sa zahtjevima čitatelja”, smatra Canette.
I prema Andrei Riccardiju, utemeljitelju rimske bazične zajednice “Sv. Egidije”, tisak mora zadržati svoja vlastita svojstva. “Tisak se nastoji izražavati na televizijski način, no to je ionako izgubljeni rat jer ne može biti poput televizije, već se može pretvoriti samo u manje privlačnu televiziju. Tisak ne mora juriti za televizijom. Moguće je da upravo tisak ljude potakne na razmišljanje, a veliki broj ljudi treba tisak upravo kako bi shvatili neke stvari i pojave. Ljudi žele nešto različito od televizije, nešto što ide iznad nje”, riječi su utemeljitelja “Sv. Egidija”.
Predsjednik Francuskoga saveza katoličkog tiska Aim( Savard traži posebnu ulogu za novinare katoličkoga nadahnuća jer naš svijet “treba kompas poruke ljubavi Isusa Krista. To za novinare kršćanskoga nadahnuća ne znači da se moraju pretvoriti u propovjednike, već da budu istinski profesionalci koji će uvijek ići za kvalitetom a ne senzacijom i koji će Kristovu poruku nastoji učiniti dijelom svojega duhovnog života.”
U svojemu radu novinari se ipak često suočavaju i s ostalim sudionicima i protagonistima u društvu te društvenome djelovanju i životu, a “sukob između tiska i ostalih društvenih čimbenika s jedne se strane sastoji u nepovjerenju tiska prema drugima. Tisak misli da oni imaju neke prikrivene nakane. S druge strane, ostali sudionici u društvu imaju dojam da tisak ne sluša ili da loše čuje ono što kažu, te se osjećaju izdanima. Osim toga, tisak svoju pozornost usredotočuje na pojedine događaje, ostali pak društveni čimbenici teže trajnosti. Upravo zbog toga dolazi do velikih nesporazuma. Društveni čimbenici nadalje smatraju da ih tisak ponajprije želi iskoristiti, da želi njima manipulirati, pogrešno i lažno prikazati ono što rade. O tim problemima mora se ozbiljno razmišljati, a neophodan je dijalog između novinara i društvenih čimbenika, kako bi se ti nesporazumi zajednički nadišli”, rekao je glavni urednik časopisa “Esprit” Jo(l Roman.
No, na čemu se temelji uloga novinara, zašto se smatraju tako “važnima”? “Tisak i novinari često se pozivaju na to da imaju posebno poslanje”, smatra Yves Lavoinne iz Centra za novinarsko podučavanje sveučilišta “Robert Schuman”. “No, javnost sve češće pita novinare: u čije ime govorite? Jeste li dobili ‘ovlasti’ društva? S pravom ih se stavlja nasuprot političarima, koji su doista dobili izričiti ‘mandat’ kako bi govorili u ime društva. Mora se stoga pojasniti da su novinari dobili prešutno odobrenje svojih čitatelja, koji im i dalje ukazuju povjerenje kupujući svakodnevno novine”, zaključio je Lavoinne. (g01390dl/IKA)