PASTORALNO PISMO RIJEČKO-SENJSKOG NADBISKUPA U POVODU TREĆE GODINE PRIPRAVE ZA VELIKI JUBILEJ 2000.
Rijeka (IKA )
Rijeka, 23. 1. 1999. (IKA) - Riječko-senjski nadbiskup i metropolit dr. Anton Tamarut objavio je pastoralno pismo vjernicima svoje nadbiskupije u povodu treće godine priprave za Veliki jubilej 2000. godine, posvećene Bogu Ocu. "Papa Ivan Pavao II. htio
Rijeka, 23. 1. 1999. (IKA) – Riječko-senjski nadbiskup i metropolit dr. Anton Tamarut objavio je pastoralno pismo vjernicima svoje nadbiskupije u povodu treće godine priprave za Veliki jubilej 2000. godine, posvećene Bogu Ocu.
“Papa Ivan Pavao II. htio je da naša neposredna priprava na Veliki jubilej traje tri godine i da svaka od njih bude posvećena pojedinoj božanskoj osobi Presvetoga Trojstva. Kao što je godine 1997. naša vjernička pozornost, naše razmišljanje i naša molitva bila usmjerena na Isusa Krista, a godine 1998. na Duha Svetoga, tako smo ove, 1999. godine usmjereni na Boga Oca. Papa u svome apostolskom pismu Nadolaskom trećeg tisućljeća veli: ‘Treća i posljednja pripremna godina, 1999. imat će zadaću da proširi horizonte vjernika prema samoj Kristovoj perspektivi: perspektivi ‘Oca koji je na nebesima’ (usp. Mt 26, 45), od koga je poslan i kome se vratio'”, istaknuo je u svome pismu nadbiskup Tamarut. Spominjući se velikih Božjih otajstava nadbiskup Tamarut istaknuo je kako bi “ovim svojim pismom htio, dragi vjernici, zajedno s vama razmišljati o Bogu kao dobrom nebeskom Ocu koji nam svoju svemoć iskazuje najvećma praštanjem i milosrđem. Htio bih da kao djeca istog nebeskoga Oca budemo među sobom čvršće povezani te da zajedno s cijelom Crkvom, riječju i životom pjevamo: ‘Po Kristu, s Kristom i u Kristu, tebi Bogu Ocu svemogućemu, u jedinstvu Duha Svetoga svaka čast i slava u sve vijeke vjekova'”.
“U ovoj godini Boga Oca trebamo se na posebni način napajati na Božjoj ljubavi i pokazivati svoju ljubav prema potrebnome čovjeku: prema siromasima, bolesnima, zapuštenim osobama; trebamo se zalagati da svi dobiju pravo zaposlenje, te živjeti dolično od djela svojih ruku. ‘Kršćani bi, veli Sveti Otac, morali biti glasonoše svih siromaha svijeta, predlažući Jubilej kao prikladno vrijeme za razmišljanje, između ostaloga, o trajnom smanjenju, ako ne baš o potpunom oprostu, međunarodnog duga, koji opterećuje sudbinu mnogih naroda”, poručio je u svome pastoralnom pismu riječko-senjski nadbiskup. U svome pismu nadbiskup je pozvao i na češće pristupanje sakramentu pomirenja ili ispovijedi, te na redovitije sudjelovanje u misnim slavljima.