Zadar, 9. 1. 1999. (IKA) – Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa s prvim danom 1999. godine proglasio je tu godinu za područje zadarske nadbiskupije “Godinom Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević'”, a u povodu 250. obljetnice njegova utemeljenja. U povodu toga nadbiskup Prenđa uputio je pastirsko pismo svim svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima nadbiskupije. U pismu je istaknuto kako je Zadar kroz svoju dugu povijest imao bogatu školsku tradiciju, te je nadbiskup Prenđa podsjetio na tu tradiciju u srednjovjekovnom razdoblju, te na sjemenište “Florio” utemeljeno nakon Tridentskog sabora 1656. godine i na sveučilište otaca dominikanaca utemeljeno 1396. godine.
“Kad je sretno uredio zadarsku nadbiskupiju, njezin nadbiskup Vicko Zmajević već je pri kraju svog života odlučio utemeljiti glagoljaško sjemenište za odgoj klera potrebna hrvatskom puku. Premda se pobrinuo za njegovu zgradu, a za način održavanja utemeljena je zaklada, nije ga zbog smrti 1745. godine uspio otvoriti. Njegovu dalekovidnu zamisao ostvario je njegov nasljednik nadbiskup Mate Karaman, otvorivši glagoljaško sjemenište 1. svibnja 1748. godine. Prva školska godina bila je 1748/49. kada je Sjemenište započelo svoj povijesni hod koji teče i u našim danima. Kroz svih 250 godina svog života Sjemenište je bilo škola čovjekoljublja, bogoljublja i domoljublja. Povijest će dokazati da je svojim programima i svojim ostvarenjima bio u službi Crkve i domovine”, piše, između ostalog, u pastirskom pismu zadarskog nadbiskupa.
Nadalje, nadbiskup Prenđa ističe kako je cilj Sjemeništa sa svojom Klasičnom gimnazijom omogućiti mladim kandidatima provjeru u svome pozivu kršćanski se odgajajući i stječući solidnu humanističku naobrazbu. Sjemenište je, kako je rekao zadarski nadbiskup, od svoga obnovljenog djelovanja 1949. godine, pružilo odgoj i izobrazbu kandidatima brojnih biskupija i redova. U sjemenište “Zmajević” šalju svoje kandidate zadarska, riječka i vrhbosanska nadbiskupija, krčka i istarska biskupija te Franjevačka provincija sv. Jeronima iz Zadra, a osim toga Klasična gimnazija otvorena je i za javnost. U svome pismu nadbiskup, nadalje, ističe da je “prigoda proslave višestoljnog djelovanja sjemeništa ‘Zmajević’, poziv nadbiskupiji da bolje upozna svoje sjemenište, njegovu bogatu prošlost, njegove zasluge za život nadbiskupije i nade koja nadbiskupija danas polaže u njega. Sjemenište je, naime, neporeciva vrijednost jedne mjesne Crkve. Stoga sam zahvalan svima koji su bilo kada, a posebno u zadnjih pedeset godina, u teškim uvjetima, ugradili sebe u život Sjemeništa i tako mnogo pridonijeli životu zadarske nadbiskupije i spomenutih nad/biskupa i redovničkih zajednica”.
Na kraju pisma nadbiskup Prenđa potiče vjernike svih župa, svećenike i članove redovničkih zajednica u zadarskoj nadbiskupiji da svojim molitvama, žrtvama i djelotvornom pomoći podupru rad Sjemeništa, te da se priređuju posjeti Sjemeništu i njegovoj Klasičnoj gimnaziji.