Rim, 25. 12. 1998. (IKA) – Rimska mladež i njihovi vršnjaci u talijanskim velikim gradovima žive u nelagodi i “ne mogu se snaći”, ističe Rimski Caritas u svojoj knjizi “Suputnici na ulici. Mladi danas”, koja je dovršena zahvaljujući upravo samim mladima koji su sudjelovali u njezinom pripremanju, pomažući caritasovim djelatnicima.
Iz istraživanja koje je provedeno proizlazi, na primjer, da je veliki broj mladih ispod 25 godina kažnjavan (28,9%), a gotovo isti broj i zatvaran (27,7%). U Rimu čak 26,1% učenika ima “problema sa školom”, a jedan od tri učenika po završetku školovanja je “praktični nepismenjaković”, tj. “nesposoban zapisati jednu misao ili shvatiti prosječno teški tekst”. I sam nastavak školovanja na fakultetu za mnoge je tek “izlaz”, jer nemaju nikakve nade da će se zaposliti. Naime, od 4 mlada čovjeka tek jedan uspije naći posao, a “ako će stvari dobro teći, vjenčat će se s 30 godina. Međutim čak ih 6 od 10 s roditeljima živi do 34 godine, u nekoj vrsti ‘podjetinjenja’ na dugo razdoblje.” Naime, na ekonomskom planu društvo ih promatra kao “vječne mladiće”, ali ih s druge strane “smatra prerano odraslima, primjerice na planu spolnih odnosa.”
Težak je također odnos između mladih i gradske stvarnosti. U predgrađima velikih gradova nema sportskih terena, nema mjesta gdje bi se mladi mogli okupljati, ali niti kulturalne ponude, pa se osjećaju poput “prognanih iz središta grada”. Oni koji stanuju u predgrađima žele promijeniti mjesto stanovanja i svoje socijalne uvjete. Osim toga, čak trećina rimske mladeži, koji su “možda žrtve predrasuda odraslih”, nije se osobno upoznala s nijednim useljenikom, “te im ne bi dali nikakva politička i kulturalna prava”.
Kada je riječ o vrijednostima, mladi još uvijek najviše cijene obitelj (87,1% stavlja ju na prvo mjesto), a potom slijede ljubav (79,9%) i prijateljstvo (72,8%). No, zbog reakcije prema društvu koje ih je zanemarilo, nemaju interesa za socijalno, političko i vjersko zauzimanje. Osobito ne žele biti “umanjena fotokopija iskustva odraslih i njihovih organizacijskih i političkih modela”. “Svjesni smo da se mladi danas osjećaju tako, jer ih se u procesima odluke gotovo i ne uzima u obzir, pa ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bi društvo sutrašnjice bilo društvo za sve a ponajprije za mlade”, istaknuo je direktor Rimskog Caritasa don Guerino Di Tora.