Rim, 7. 12. 1998. (IKA) – Najnovija enciklika pape Ivana Pavla II. objavljena 15. listopada, koja je upućena biskupima, a obrađuje pitanja koja su osobito vezana uz filozofiju i teologiju, pobudila je zanimanje svih, a ne samo stručnjaka. Njezini se temeljni sadržaji, naime, tiču svih ljudi. Zato je Sveti Otac odlučio da će sljedećih nekoliko nedjelja, a započeo je 6. prosinca, prije molitve Anđeoskog pozdravljenja, govoriti upravo o najvažnijim točkama te enciklike, a osobito o odnosu između vjere i razuma.
Ono što posebice zanima Papu jest kako čovjeku, koji je uvijek u potrazi za smislom, približiti istinu i to upravo preko vjere i razuma. Svjedoci smo, ističe Sveti Otac, koliko ozbiljnih pitanja postavljaju već sama djeca, a neka njihova pitanja proizlaze iz znatiželje ili potrebe rješavanja konkretnih problema. Ona dublja čovjek si postavlja začuđen pred dokazima same tajne s kojom se susreće razmišljajući o sebi ili o ostalim stvorenjima i stvorenome. Ljudska pitanja često su plod i patnje, a uvijek su izraz spoznaje o vlastitoj ograničenosti i o nastojanju da se ograničenost nadiđe. Danas živimo u dobu u kojemu se izvanredno množe i količina i brzina informacija, a opasnost je – kako je primijetio Papa – da taj veliki tijek novosti i vijesti uguši ključna pitanja našega postojanja. Tko sam, odakle dolazim i kamo idem? – tri su temeljna pitanja koja čovjek ne smije zaboraviti, kako ne bi zanijekao svoju bit razumnog bića. Filozofija, “ljubav prema mudrosti”, ukorijenjena je u to temeljno traganje, dok se vjera, sa svoje strane, ne boji već potiče djelovanje razuma, ističe Sveti Otac.