Zagreb, 4. 12. 1998. (IKA) – Misnim slavljem koje je na blagdan sv. Franje Ksaverskog, 3. prosinca, u istoimenoj zagrebačkoj crkvi na starohrvatskom jeziku predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, proslavljen je svetac zaštitnik te župe te svečano obilježena 75. obljetnica dolaska samostanskih franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagreb. U zajedništvu s nadbiskupom Bozanićem misu su suslavili i apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi, generalni ministar franjevaca trećoredaca fra Bonaventura Midili, provincijalni ministar fra Petar Grubišić, te mnoštvo svećenika.
Misi je prethodio prigodni program na kojemu su najprije prigodne riječi održali fra Petar Grubišić, fra Bonaventura Midili, predsjednik Matice Hrvatske dr. Josip Bratulić i ravnateljica Staroslavenskog instituta akademik Anica Nazor. Potom je fra Anđelko Badurina govorio o dolasku franjevaca trećoredaca na Ksaver, a dr. Tomislav Premerl predstavio je prigodnu monografiju o samostanu i crkvi sv. Franje Ksaverskog. U samostanskoj dvorani, za koju je general Reda predložio da bude nazvana imenom preminuloga šibenskog biskupa Srećka Badurine, koji je prije biskupskog ređenja pripadao Redu franjevaca trećoredaca, otvorena i prigodna izložba na kojoj su bili pokazani rukopisi nastali u trećoredskoj zajednici, knjige koje su trećoreci napisali o glagoljici, te tiskane knjige koje se čuvaju u samostanskoj knjižnici: među njima i znameniti Prvotisak misala iz 1483. godine, Klimantovićev zbornik iz 1492. godine, Levakovićev Brevijar iz 1648., te brojna druga vrijedna izdanja iz samostanske knjižničke zbirke. Nakon misnoga slavlja druženje nadbiskupa Bozanića s franjevcima trećorecima i njihovim gostima nastavljeno je uz objed u samostanskoj blagovaonici.
Samostanski franjevci trećoreci glagoljaši u tada napuštenu isusovačku crkvu sv. Franje Ksaverskog došli su iz Hrvatskog primorja i sjeverne Dalmacije na poziv tadašnjega zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera 20. kolovoza 1923, a 3. prosinca iste godine ulaze u posjed crkve i okolnoga terena. Godine 1925. trećoreci započinju s gradnjom samostana te s obnovom poznatoga križnog puta i Kalvarije smještenih u perivoju u podnožju brijega na kojemu je smještena crkva. Godine 1927. iz Krka na zagrebački Ksaver biva premješten i Provincijalat, 1945. malo sjemenište, a dvije godine poslije, 1947. i bogoslovi, te u tome razdoblju tamošnji samostan postaje i središte provincije i odgojni zavod, što su ostali do današnjeg dana. Odlukom zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca 1942. godine na Ksaveru je osnovana i župa.