TRIBINA "JUSTITIA ET PAX": LJUDSKA PRAVA - SANJA SLABIH ILI OBVEZA JAKIH
Sarajevo (IKA/KTA )
Sarajevo, 4. 12. 1998. (IKA/KTA) - Tribina "Ljudska prava - sanja slabih i obveza jakih" održana je u organizaciji komisije "Justitia et pax" Biskupske konferencije BiH u četvrtak 3. prosinca, u Sarajevu. Uime priređivača, na početku tribine sve ugledne
Sarajevo, 4. 12. 1998. (IKA/KTA) – Tribina “Ljudska prava – sanja slabih i obveza jakih” održana je u organizaciji komisije “Justitia et pax” Biskupske konferencije BiH u četvrtak 3. prosinca, u Sarajevu. Uime priređivača, na početku tribine sve ugledne goste, među kojima su bili svi biskupi iz BiH, pozdravio je predsjednik komisije za ljudska prava BK BiH vrhbosanski pomoćni biskup Pero Sudar. Uz bosanskohercegovačke biskupe nazočan je bio i predstavnik Svete Stolice u BiH mons. Mario Cassari, provincijal franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Petar Anđelović, te brojni vjerski, društveno-politički i kulturni djelatnici. Biskup Sudar podsjetio je na riječi pape Ivana Pavla II. upućene biskupima prigodom njegova pohoda Sarajevu i BiH da dižu proročki glas, ukazuju na nasilja, raskrinkavaju nepravde i nazivaju zlo pravim imenom. Govoreći o čovjeku kao božanskoj, “vječnoj kategoriji”, istaknuo je nužnost suradnje sa svima koji to imaju u vidu te se zalažu za čovjeka. “Tim više”, istaknuo je biskup Sudar, “što je rat u našoj domovini zaustavljen, ali proces mira i pomirenja teško napreduje”. Tribinu je vodio dr. Niko Ikić, profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji, te član komisije “Justitia et pax”, a o tome što komisija može reći o naslovnoj temi “Ljudska prava – sanja slabih i obveza jakih” govorili su prof. Neven Šimac, članica Europskog parlamenta Doris Pack te generalni tajnik Europske konferencije “Justitia et pax” Victor Scheffers. Prof. Šimac dao je povijesni osvrt na put “prava čovjeka”, te je istaknuo neprocjenjivi prinos Crkve, posebno u novije vrijeme na Drugome vatikanskom saboru. Doris Pack kritički je govorila o obilježju europske i američke politike koje se sastoje u egoizmu, zatvorenosti u stare strukture mišljenja, prihvaćanju nepravde, zatvaranju očiju pred činjenicama, uskraćivanju pomoći, bespomoćnosti pred zločinima te ponavljanju istih pogrešaka kao što je slučaj s Kosovom. Osudivši nemoralnu vodilju političkih interesa istaknula je da takva politika “ljudskih prava” mora biti promijenjena. U trećem izlaganju Victor Scheffers je, u povodu 50. obljetnice povelje o ljudskim pravima koja se slavi u ovoj godini, kritički govorio o odgovornosti ljudi i kršćana koji su promatrali kršenja ljudskih prava te ukazao na neslaganje između norme i prakse, istaknuvši kako se katkad nepravda vješto skriva iza socijalnih gospodarskih i političkih struktura. Pohvalivši crkvene pastire koji su u ratu bili jedini glasnici pravde i mira, istaknuo je eshatološko značenje kršćanske borbe za ljudska prava i slobode čovjeka.