Rim, 30. 11. 1998. (IKA) – Pod predsjedanjem predsjednika Papinskog vijeća za kulturu kardinala Paula Pouparda održano je od 26. do 29. studenoga na sveučilištu Gregoriani u Rimu, trodnevno međunarodno savjetovanje o Marku Maruliću pod naslovom “Marko Marulić, hrvatski pjesnik i katolički humanist. Prijedlog za Europu trećeg tisućljeća”. Skup je priredilo Papinsko vijeće za kulturu u suradnji sa Centrom Marulianum iz Splita i Hrvatskim papinskim zavodom Svetog Jeronima iz Rima.
Sudionicima savjetovanja brzojav je uputio papa Ivan Pavao II., u kojem, između ostalog, poručuje: “Nadam se da će međunarodni skup o hrvatskom pjesniku i katoličkom humanistu, plemenitom liku eklektičke osobnosti, svjedoku duboke i prave duhovnosti, Marku Maruliću učvrstiti obvezu sviju za obnovu evangelizacije kulture u suvremenom društvu”. Kardinal Poupard istaknuo je veliku europsku misao Marulića, koji je u ono teško doba prizivao pomoć Europe i koji je uviđao njezine slabosti. Prvi dan savjetovanja bio je posvećen oslikavanju povijesnih okolnosti na Sredozemlju kao i u kontinentalnoj Europi i Maloj Aziji, a koje su utjecale i na zbivanja u Dalmaciji i Splitu u doba Marka Marulića. Prof. Tomislav Mrkonjić iz Tajnoga vatikanskog arhiva podrobno je opisao stanje na tim prostorima u 14. i 15. stoljeću. Prof. Slavko Kovačić iz Teološkog instituta u Splitu govorio je posebno o stanju Crkve u Marulićevo doba i dao je vrlo kritičku ocjenu. “Ne samo što su splitski biskupi bili osobe koje nisu imale veze sa Splitom, nego mnogi nisu ni dolazili u biskupiju. U tom dosta crnom okviru Marulić je dao malo svjetla Splitu i Europi”, rekao je prof. Kovačić. Svoja su predavanja iznijeli i prof. Agostino Borromeo, direktor talijanskog instituta za iberijsko istraživanje, te prof. Stjepan Krasić sa sveučilišta Sv. Tome Akvinskog koji je govorio o životu i obrazovanju Marka Marulića.
U nastavku skupa, o Maruliću kao ocu hrvatske književnosti, vjerniku laiku, njegovoj duhovnosti, prihvaćenosti Marulićeve misli u Družbi Isusovoj i liku Marije u Marulićevim djelima, govorili su: direktor centra Marulianum u Splitu dr. Bratislav Lučin, profesor na Zagrebačkom sveučilištu dr. Mirko Tomasović, profesor na Sveučilištu u Grenobleu dr. Charles Bene, duhovnik u splitskom bogoslovnom sjemeništu dr. Mladen Parlov, profesor na Papinskom učilištu Antonianum dr. Luigi Padovese, profesor na KBF-u u Zagrebu dr. Ivan Golub, profesori na Papinskom sveučilištu Gregoriana dr. Ivan Fuček i dr. Jesus Lopez-Gay te profesor klasičnih jezika na Klasičnoj gimnaziji u Sinju dr. fra Gabrijel Jurišić.
Iz kršćanskog humanizma Marka Marulića može se sa sigurnošću zaključiti da bi u sadašnjim napetostima u Europi Marulić zagovarao suživot dostojan čovjeka, naroda i država u općoj evanđeoskoj zajednici. To je istaknuo zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u završnom predavanju skupa 29. studenoga. Osvrćući se upravo na Marulićevu ulogu u trećem tisućljeću, nadbiskup Bozanić primijetio je kako je taj pjesnik i humanist svjetskoga kova bio svjedok zajedničke europske baštine u kritičkim trenucima. On je bio svjestan, ističe nadbiskup Bozanić, višedimenzionalnih vrednota bogatih jezičnih i etničkih pokrajinskih i nacionalnih tradicija. Marulić ima posebno važnu ulogu u ovom razdoblju globalizacije, kada postoje opasnosti da se čovjeka i njegovu kulturu svede na jednostranu dimenziju, nastavio je zagrebački nadbiskup, navodeći kako je renesansni književnik i europski humanist bio trojezični pisac sposoban sintetizirati u svojim djelima hrvatsku, antičku i talijansku književnu kulturu. Veći je dio svojih djela pisao općim jezikom onoga doba – latinskim, ali i hrvatskim, jezikom jednog malog slavenskog naroda, koji živi na granici europskog Istoka i Zapada, svjestan jedinstva i povezanosti, ali i različitosti dviju strana. Tome valja pridodati i turski islam, koji se u ono doba, u Hrvatskoj, ali i Europi doživljavao kao velika opasnost. Marulić je bio, prema mišljenju nadbiskupa Bozanića, svjestan širine evropskih i svjetskih zbivanja. U ta zbivanja uključio je svoje nastojanje oko očuvanja identiteta hrvatskog naroda.
Profesor Darko Novaković osvrnuo se na odnos Marulićeve Davidijade i srednjovjekovnih latinskih epika, dok je prof. Janja Jerkov govorila o religioznoj i profanoj ljubavi u Marulićevim djelima na hrvatskome jeziku. Predsjednik Matice hrvatske dr. Josip Bratulić pokušao je odgovoriti zašto Marulić nije pisao na glagoljici, već starohrvatskom latinicom.
Nadbiskup Bozanić zatim je naveo riječi jednog od otaca Europske unije, Jeana Monneta, koji je rekao da bi u slučaju da ponovno treba projektirati ujedinjenje Europe počeo ne od trgovine i ekonomije, već od kulture. Marulić bi “u procesu takvoga ujedinjenja imao vrlo značajno mjesto”. Ovo savjetovanje pridonijelo je ponovnom otkrivanju Marulića kao Europejca, kao čovjeka Trećeg tisućljeća, jer su mu temelji djelovanja bili moralni. Upravo njegovo ustrajanje na moralnom ponašanju čini ga čovjekom 21. stoljeća, a Gabriel Jurišić iz Sinja ga predlaže kao budućega sveca upravo zbog njegovih humanističkih vrijednosti koje nikada ne bi trebale zastarijevati. Sve sudionike savjetovanja direktor Marulianuma prof. Bratislav Lučin, pozvao je na nastavak rada u travnju sljedeće godine u Splitu.
Navečer, 28. studenoga veleposlanici pri Svetoj Stolici i pri talijanskoj vladi priredili su prijem za sudionike skupa i za hrvatsku rimsku koloniju, a cijeli je skup 29. studenoga završio svečanim misnim slavljem, koje je u crkvi Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima predvodio kardinal Paupard, u zajedništvu s nadbiskupom Bozanićem, splitsko-makarskim nadbiskupom Antom Jurićem i dubrovačkim biskupom Želimirom Puljićem. Nadbiskup Bozanić u propovijedi je govorio o poruci prve nedjelje došašća, kojom je označen početak treće liturgijske godine u pripravi za Jubilej 2.000. godine. Pritom se osvrnuo i na zaključke trodnevnog skupa, te je istaknuo kako je Marulić svojim životom i djelovanjem razumijevao poruku Evanđelja, koja poziva na trajno bdjenje i iščekivanje potpunog dolaska Kraljevstva Božjeg. Na poziv kardinala Paupada, na misnom slavlju sudjelovao je i gradski zbor “Brodosplit” pod ravnanjem prof. Vlade Sanka. Na kraju je istaknuto kako je skup ostvaren zahvaljujući ideji, koju je prije nekoliko godina dao nekadašnji rektor Hrvatskog papinskog zavoda u Rimu dr. Anton Benvin.
Na skupu su bili nazočni i splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak, dubrovački biskup Želimir Puljić i mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić. Savjetovanje su pratili i mnogi znanstvenici, hrvatski veleposlanici pri Republici Italiji Davorin Rudolf, i pri Svetoj Stolici Marijan Šunjić, te veleposlanici republika BiH i Slovenije pri Svetoj Stolici. Drugi dio toga međunarodnog skupa održat će se, prema riječima kardinala Pouparda – iduće godine u Rimu.