Sarajevo, 22. 11. 1998 (IKA/KTA) – Međunarodni kolokvij “Katolici-Židovi”, koji je priredila uprava Vrhbosanske teologije održan je 21. studenoga u zgradi Vrhbosanske katoličke teologije u Sarajevu. Skup je pozdravnom riječi uime organizacijskog odbora otvorio dekan Vrhbosanske katoličke teologije mons. dr. Marko Josipović. Istaknuo je kako je taj kolokvij “prvi pokušaj međureligijskog dijaloga na akademskoj razini kod nas”. Da bi on bio plodan i obogaćujući, dodao je dr. Josipović, osnovni je preduvjet spremnost čuti drugoga, slušati ga i uvažavati, makar mislio i govorio drukčije. Uime vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića sudionike kolokvija pozdravio je sarajevski pomoćni biskup dr. Pero Sudar. Nakon što je istaknuo kako je dijalog potreba sadašnjeg trenutka, on je ustvrdio kako kolokvij “Katolici-Židovi” ima za cilj međusobno upoznavanje te da objavljene religije imaju zajedničku zadaću “dati i vratiti dušu današnjem čovjeku i svijetu kojemu prijeti opasnost da izgubi dušu”. Uime Židovske vjerske zajednice u Sarajevu skup je pozdravio Moris Albahari, koji je izrazio svoju radost i zadovoljstvo “što je došlo do ovoga susreta kojega Židovi očekuju već dva milenija”. Podsjetivši kako su Židovi “narod koji je kroz povijest najviše patio te mu je potrebno pružiti ruku”, on je izrazio nadu kako će “ovaj susret pridonijeti međusobnom razumijevanju i izgradnji povjerenja i mira”.
Prvo je predavanje, pod naslovom “Monoteizam kao temeljno polazište židovstva, kršćanstva i islama” održao rektor Teologije u Rijeci dr. Ivan Devčić. On je usporedio te tri religije promatrajući odnose dualizam-monizam, optimizam-pesimizam i moralizam-intelektualizam. Profesor na Teologiji u Đakovu dr. Nikola Dogan govorio je o “Katoličkom gledanju na međureligijski dijalog”, prikazavši stav Crkve prema dijalogu s nekršćanima, navodeći pritom niz crkvenih dokumenata o tome pitanju. O “Židovskom gledanju na međureligijski dijalog” govorio je gost iz Jeruzalema mr. Yehezkel Landau, dok je Eliezer Papo održao predavanje pod naslovom “Suvremena judaistika”. Potom je profesor Sv. pisma na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji mr. Božo Odobašić govorio o “Šoahu u svjetlu novijih katoličkih dokumenata o Crkvi i Židovima”, solidariziravši se pritom sa svim nedužnim žrtvama holokausta kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, podsjetivši i na više puta izrečen poziv pape Ivana Pavla II. na ispit savjesti. Izlaganje dr. Adalberta Rebića o “Jeruzalemu – gradu susretanja triju monoteističkih religija”, zbog nemogućnosti njegova osobnog dolaska na kolokvij, pročitao je mr. Ivan Pero Grgić. Prof. dr. Mato Zovkić održao je predavanje pod naslovom “Novozavjetni tekstovi s prividnim protužidovstvom”, pojasnivši kako suvremena katolička egzegeza u tim “problematičnim” biblijskim tekstovima više ne vidi protužidovski stav. Zadnje predavanje na kolokviju, o Sefardima (etničkoj skupini južnoeuropskih Židova, potomaka izbjeglica iz Španjolske i Portugala, prognanih krajem XV. stoljeća) u Bosni i Hercegovini, održao je David Kamhi.