ose, slabi ih i razjedinjuje'”.
Zagreb, 21. 11. 1998. (IKA) – Tiskovna konferencija Odbora za koordinaciju obiteljskog pastorala u Hrvatskoj u povodu donošenja konačnog prijedloga Zakona o obitelji, održana je 20. studenoga u dvorani Tribine Grada Zagreba.
Na tiskovnoj konferenciji sudjelovali su pedagog prof. dr. Ante Vukasović, diplomirana pravnica Bosiljka Bačura, mr. Zrinka Gregov, ravnatelj Obiteljskog centra Mario Živković, diplomirani ekonomist i prva predsjednica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva i nekadašnja voditeljica školskoga dispanzera Doma zdravlja Centar u Zagrebu dr. Margarita Perajcia, diplomirana pravnica Ivanka Rajković, te Martina Novak, studentica na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove, pobjednica na natječaju Pokreta za život.
Prof. Vukasović kratko se osvrnuo na točke prijedloga toga Odbora u kojima se traži zaštita braka, obitelji i života u obiteljskome zakonu. “Naš stav je da bi hrvatski Obiteljski zakon trebao biti u skladu s promjenama koje su se zbile u Hrvatskoj, posebno demokratskim, političkim, moralnim i duhovnim”, istaknuo je prof. Vukasović. “Smatramo da su brak, obitelj i ljudski život najvrednije što može biti i na čemu počiva budućnost i hrvatske države i naša vjera”, dodao je prof. Vukasović. Prema njegovim riječima, nacrt zakona nije u skladu potrebe da se štiti život od trenutka njegova začeća. “Temelj za novi zakon”, prema Vukasoviću “morala bi biti mogućnost pružanja stručne pomoći koja bi preventivno djelovala i uklanjala teškoće s kojima se susreću ljudi u svojim životnim i bračnim zajednicama”. Zakon je temeljen sav na sankcijama, a ne na savjetima koji se nude kao pomoć i tom smjeru bi ga se trebalo i mijenjati, mišljenja je prof. Vukasović, jer “ni najnoviji Konačni prijedlog obiteljskog zakona ‘ne štiti brak, ne podupire sklad i stabilnost obiteljskih zajednica, nego naprotiv, tzv. ‘društvenim intervencijama’ u obiteljske odnose, slabi ih i razjedinjuje'”.
Prof. dr. Ante Vukasović iznio je zatim kratki pregled glavnih točaka na koje se odnosi njihov Prijedlog. Glavne značajke prijedloga su upozorenje na to da je potpuno izostavljena stručna pomoć, olakšava se rastava braka, a ne očuvanje bračne zajednice, omogućuju se dječje tužbe protiv roditelja, dopušteni su noćni izlasci malodobnika od 16 godina, Centar za socijalnu skrb ima pravo odlučivanja s kojim će roditeljem dijete živjeti te određivanja vremena i načina susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem, te je istaknuta i mogućnost o nadzoru Centra nad roditeljskom skrbi. Predstavnici Odbora također su skrenuli pozornost na članke kojima se može roditeljima oduzeti pravo življenja sa svojom djecom, kao i roditeljske skrbi, mogu se zabraniti susreti i druženja s djetetom, udaljiti roditelja iz obiteljske zajednice te posvojiti dijete bez roditeljske suglasnosti. Također, istaknuo je prof. Vukasović, u Obiteljskome zakonu nije određen pojam obitelj, te da se u “Obiteljski zakon mora ugraditi ustavno načelo prema kome ‘svako ljudsko biće ima pravo na život’ i temeljno načelo u Hrvatskome državnom saboru prihvaćenoga Nacionalnog programa demografskoga razvitka Republike Hrvatske koje ističe da je ‘život čovjeka temeljna vrijednost našeg društva te ga treba štititi od začeća do prirodne smrti. Ta zaštita mora biti moralna, zakonodavna i zdravstvena'”. On je, također, dodao kako bi trebalo razlikovati potrebnu dječju zaštitu od oduzimanja roditeljskoga prava na odgoj svoje djece i lišavanja roditeljskih prava te da Centri za socijalnu skrb nisu sveznajući i ne bi smjeli postati sveodlučujući, jer nemaju ni kadrovske, ni stručne potencijale za to.
Mr. Zrinka Gregov osvrnula se na “društvene intervencije” rekavši kako mladi imaju pravo na stručnu pomoć u pripremi za brak i dok on traje. Prema njezinim riječima, veliki broj mladih brak još uvijek stavlja na prvo mjesto te je mali broj onih koji bi željeli živjeti izvan braka, što je potkrijepila primjerom istraživanja provedenog u Italiji, a o kojemu je izvijestila IKA.
Bosiljka Bačura govorila je više o čl. 128. u kojemu se ističe kako za posvojenje nije potreban pristanak roditelja. Njezina primjedba odnosila se na točku 3. koja se odnosi na “maloljetne koji nisu sposobni shvatiti značenje posvojenja”, dodavši kako bi se tu trebalo izričito reći kako se to odnosi na mentalno zaostale. Važno je razlučiti skrb od roditeljstva, jer je roditelj roditelj i ako on u određenome vremenu ne skrbi za svoje dijete, a sve je ostalo zakonsko oduzimanje djece, istaknula je Bosiljka Bačura.
Mario Živković iznio je neke podatke koji, prema njemu, potvrđuju da je Hrvatska po pitanju braka stabilnija od ostalih europskih zemalja. 80% bračnih parova trajno ostaje u bračnoj zajednici, a posljednjih godina broj rastava opada, ističe Živković. Tako je 1993. godine bilo 4.697 rastavljenih brakova, dok ih je 1997. bilo 3.899. Također postoje i regionalne razlike u stabilnosti brakova. 1997. godine broj rastavljenih u Zagrebu bio je 20%, u primorsko-goranskoj županiji 27%, osječko-baranjskoj 19%, splitsko-dalmatinskoj nešto manje od 10%, a u krapinsko-zagorskoj 7%. Rekavši kako je rastava braka neuspjeh, Živković je apsurdnim nazvao pokušaje olakšavanja postupka rastave.
Ivanka Rajković govorila je o dopuštanju noćnih izlazaka za maloljetnike o kojima govori članak 94. Ona je istaknula kako je dobna granica preniska te da bi je sa 16 trebalo podići na 18 godina. Istima bi, prema njenim riječima, trebalo ograničiti izlazak do 22 sata.
U raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja članova Odbora postavljeno je niz pitanja. Odgovarajući na jedno od njih, predstojnik Tiskovnog ureda HBK dr. fra Ilija Živković pozdravio je tu inicijativu i potaknuo laike da se i dalje zalažu za takva pitanja jer i oni imaju utjecaja na mijenjanje zakona. Glavni urednik “Naroda” don Ante Baković uputio je riječi kritike organizatorima konferencije rekavši da su se prekasno sjetili podizati svoj glas, dodavši kako osuđuje crkvenu hijerarhiju što se tim pitanjima bave ljudi koji, prema njegovim riječima, nisu kompetentni na tome području. Lošim smatra i to što se HBK do sada, prema njemu, nije službeno oglasila o Konačnome prijedlogu zakona za obitelj.
Kako je na početku istaknula voditeljica konferencije tajnica Vijeća za obitelj Hrvatske biskupske konferencije i članica Odbora Ana Volarić Mršić, Odbor sačinjavaju četiri sekcije: savjetovališta, priprave za brak, pokreti za život i obiteljske zajednice. U Hrvatskoj djeluje 21 katolički Obiteljski centar u kojima rade stručni timovi vjernika laika, među kojima se nalaze i pravnici, psiholozi, psihijatri, liječnici, teolozi, sociolozi i ekonomisti. U Hrvatskoj trenutno djeluje pet biskupijskih Pokreta za život i pet Centara za stručnu pomoć trudnicama i u svim biskupijama te se djelatnosti redovito obavljaju. Jedino Katolička Crkva prakticira neposredne priprave za brak i to po biskupijama, a timove osim svećenika sačinjavaju i liječnik, psiholog i sociolog. Prema podacima oko 80% svih crkveno vjenčanih parova prošlo je te zaručničke tečajeve.
Na posljednjoj sjednici Odbora sastavljena je komisija koja je analizirala konačni prijedlog Zakona o obitelji i dala svoje primjedbe te ih je uputila hrvatskim katoličkim Udrugama koje su ga i prihvatile. Taj prijedlog potpisalo je 59 Udruga.