OKRUGLI STOL O PROBLEMU NEZAPOSLENOSTI U SVIJETU, EUROPI, TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA I HRVATSKOJ Okrugli stol su priredili Hrvatska udruga katoličkih gospodarstvenika i Hrvatski katolički radio u suradnji sa Zakladom Hannsa Seidela i Svjetskom bankom
Zagreb (IKA )
Zagreb, 13. 10. 1998. (IKA) - "Problemi nezaposlenosti na prijelazu stoljeća u svijetu, Europi, tranzicijskim zemljama i Hrvatskoj" naziv je prvog u nizu okruglih stolova pod zajedničkim nazivom "Otvorena pitanja o radu i zapošljavanju u Hrvatskoj" što
Zagreb, 13. 10. 1998. (IKA) – “Problemi nezaposlenosti na prijelazu stoljeća u svijetu, Europi, tranzicijskim zemljama i Hrvatskoj” naziv je prvog u nizu okruglih stolova pod zajedničkim nazivom “Otvorena pitanja o radu i zapošljavanju u Hrvatskoj” što su ga u dvorani Tribine grada Zagreba u ponedjeljak, 12. listopada, priredili Hrvatska udruga katoličkih gospodarstvenika (HUKG) i Hrvatski katolički radio u suradnji sa Zakladom Hannsa Seidela i Svjetskom bankom. Sudionike susreta na početku su pozdravili uime zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića generalni vikar zagrebačke nadbiskupije mons. Vladimir Stanković, uime Zaklade Hannsa Seidela barunica Angela Adamovich te Zdravko Kuzmić u ime Svjetske banke. Uvodno izlaganje”Ciljevi i koncepcije okruglih stolova o temi rada i zapošljavanja u Hrvatskoj” održao je gospodarski savjetnik predsjednika RH i predsjednik redakcije Okruglih stolova dr. Pero Jurković. On je istaknuo kako je Crkva zainteresirana da bude čimbenik rješavanja društvenih pitanja pa tako i nezaposlenosti.
Iduće predavanje održala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mr. Sanja Crnković Pozaić koja je govorila o “Problemima i perspektivama zapošljavanja u Hrvatskoj”. Grafičkim prikazima mr. Pozaić je upozorila na drastični pad zaposlenosti u posljednjih sedam godina osobito u razdoblju od 1990. do 1993. Istaknula je činjenicu da je broj radnika koji se zaposlio u razdoblju od 1979. do 1989. jednak broju radnika koji je izgubio posao u tome razdoblju te da je trenutna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj 17%. U svom predavanju mr. Pozaić je također predstavila temeljne probleme na tržištu rada u Hrvatskoj među kojima je na prvom mjestu istaknula nezaposlenost, zatim podzaposlenost odnosno radno mjesto koje nije adekvatno stručnoj osposobljenosti radnika. Među tim problemima su i visok trošak rada te nedostatak mobilnosti koji je, promatran u širem kontekstu, posljedica niskih plaća odnosno nespremnost radnika da preuzme rizik mijenjanja radnog mjesta.
Predsjednik odbora za financije Sabora RH dr. Đuro Njavro je govorio o “Gospodarskoj politici i nezaposlenosti u Hrvatskoj”. On je nastojao sudionike okruglog stola upoznati s razlozima velikog porasta nezaposlenosti među kojima je na prvome mjestu stavio promjene u hrvatskom gospodarstvu nakon početka provođenja procesa privatizacije. Dr. Njavro je također predstavio neke statistike glede nazaposlenosti u Hrvatskoj a na kraju je govorio o programima hrvatske Vlade usmjerenim rješavanju tog pitanja. Pri tome je posebno je istaknuo važnost poticanja samozapošljavanja.
Uslijedilo je potom predavanje direktora direkcije za istraživanje Hrvatske Narodne Banke dr. Borisa Vujčića. U svom izlaganju “Tržište rada u EU i Hrvatskoj” on je usporedio anglosaksonski model tržišta koji se primjenjuje u SAD-u s kontinentalno-europskim modelom tipičnom za europske zemlje. Istaknuo je kako je zanimljivo da je kao posljedica razlika tih dvaju modela dovela do toga da nezaposlenost od 80-ih godina na ovamo u SAD-u opada dok u Europi raste. Predstavljajući nadalje grafički prikaz o zaštićenosti radnika u pojedinim zemljama istaknuo je kako ona najniža u SAD-u dok je mnogo viša u zapadnim industrijskim zemljama. Upozorio je također na veća oporezivanja u zemljama tranzicije (u Hrvatskoj je ono od 44-46%) istaknuvši kako bi se u stvari veća pozornost trebala posvetiti smanjenju porezne stope na plaće nego smanjenju stope PDV-a budući da obični građani više na svojoj koži osjećaju visinu stope prvoga nego drugog poreza. Na pitanje što bi se trebalo učiniti u Hrvatskoj kako bi došlo do određenih promjena dr. Vujčić je istaknuo nužnost priključivanja euroatlantskim integracijama no da se što je to moguće duže u zemlji primjenjuje anglosaksonski model tržišta. Profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu dr. Marijan Valković potom je održao predavanje o “Radu u socijalnom nauku Crkve”. Dr. Valković je u svom izlaganju predstavio novozavjetne i starozavjetne tekstove kao i neke spise iz prvih kršćanskih vremena i enciklika različitih papa koji se odnose na rad. Posebno je istaknuo kako II. vatikanski sabor tom pitanju posvećuje veliku važnost. Kao moguće rješenje problema nezaposlenosti prof. Valković je predložio da se pokrene rasprava o mogućnostima da svi građani primaju određeni životni minimum koji će im omogućiti normalne životne uvjete. Odgovarajući na pitanje kako bi se to moglo financirati istaknuo je mogućnost osnivanja zajedničkog fonda.
Nakon kraće stanke sudionicima skupa se obratio profesor na Medicinskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu dr. Slaven Letica koji je održao predavanje “Sustav vrijednosti, javno mnijenje i nezaposlenost u Hrvatskoj”. On je predstavio grafičke prikaze na kojima su predstavljeni rezultati ispitivanja javnog mnijenja o općim društvenim prilikama u Hrvatskoj. Prema rezultatima istraživanja većina stanovnika u našoj izjavljuje da danas lošije živi nego prije početka demokratskih procesa. Većina ih se također opredjeljuje za socijalnu pravednost i optimistično gleda na budućnost. Glavni razlozi ogorčenosti, prema tom istraživanju su zloupotreba vlasti i teški uvjeti života a osobni razlozi osjećaja nemoći, straha ili nespokoja su siromaštvo i nezaposlenost. Na pitanje u koju državnu ili društvenu službu imaju najviše povjerenja većina se ispitanika opredijelila za Crkvu, zatim vojsku, policiju i dr. dok su najveće nepovjerenje ukazali Vladi, HTV-u, zdravstvu, Uredu Predsjednika Republike itd. Dr. Letica je na kraju predstavljanja rezultata tih istraživanja rekao da naše političke stranke, bilo ova na vlasti ili oporbene, izražavaju prezir prema ispitivanjima javnog mnijenja smatrajući ih nerealnima. Rekao je također da se naši političari po tome uvelike razlikuju od onih u zapadnim zemljama gdje se itekako velika važnost posvećuje rezultatima ispitivanja javnog mišljenja. Posljednja dva predavanja su održali glavni tajnik Vijeća samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović te direktor TVIN-a iz Virovitice dipl. ing. šum. Ivo Slamić. Dr. Begović je govorio o “Ulozi sindikata u rješavanju problema nezaposlenosti” dok je dipl. ing. Slamić iznosio vlastita iskustva iz poduzetničke prakse. Okrugli stol je zaključen raspravom u kojoj su nazočni postavljali brojna pitanja predavačima.
Skup je vodio Darko Horvatić.