Draga braćo i sestre, dobar dan!
Danas je blagdan Krštenja Gospodinova. Jutros sam krstio trideset i dvoje novorođene djece. Zahvaljujem s vama Gospodinu za ta stvorenja i za svaki novi život. Volim krstiti djecu. Jako to volim! Svako dijete koje se rodi dar je radosti i nade, i svako dijete koje se krsti čudo je vjere i blagdan za Božju obitelj.
U današnjem se Evanđelju ističe kako, netom što je Isus primio krštenje od Ivana na rijeci Jordanu, “otvoriše se nebesa” (Mt 3, 16). To je ostvarenje proroštava. Postoji naime zaziv koji nam liturgija donosi u došašću: “O, da razdreš nebesa i siđeš!” (usp. Iz 63, 19). Ako nebesa ostanu zatvorena, naš je vidik u ovom zemaljskom životu obavijen tamom, bez nade. Proslavom Božića, međutim, vjera nam je još jednom dala sigurnost da su se nebesa otvorila Isusovim dolaskom. A na dan Kristova krštenja još jednom vidimo otvorena nebesa. Očitovanje Sina Božjega na zemlji označava početak velikoga razdoblja milosrđa, nakon što je grijeh zatvorio nebo, podižući kao neki zid između ljudskog stvorenja i njegova Stvoritelja. Isusovim se rođenjem nebesa otvaraju! Bog nam u Kristu daje jamstvo jedne neuništive ljubavi. Od kada je Riječ postala tijelom, moguće je nebesa vidjeti otvorena. To je bilo moguće betlehemskim pastirima, Mudracima s Istoka, Krstitelju, Isusovim apostolima, svetom Stjepanu, prvomučeniku, koji je uskliknuo: “Evo vidim nebesa otvorena” (Dj 7,56). Moguće je i svakom od nas, ako dopustimo da nas obuzme Božja ljubav, koja nam je dana prvi put na krštenju po Duhu Svetomu. Dopustimo da nas Božja ljubav obuzme! Ovo je veliko vrijeme milosrđa! Ne zaboravite to: ovo je veliko vrijeme milosrđa!
Kada je Isus primio od Ivana Krstitelja krštenje pokore, solidarizirajući se tako s pokorničkim narodom – on koji je bez grijeha i koji ne treba obraćenja – s neba se začuo Očev glas: “Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina” (r. 17). Isus prima odobrenje nebeskog Oca, koji ga je poslao upravo da prihvati dijeliti našu ljudsku uvjetovanost i siromaštvo. Prava se ljubav sastoji u dijeljenju. Isus se ne odvaja od nas, nego nas smatra braćom i sve dijeli s nama. I tako nas, zajedno sa sobom, čini sinovima nebeskog Oca. To je objava i izvor istinske ljubavi. I to je veliko vrijeme milosrđa!
Zar vam se ne čini da danas postoji još veća potreba za bratskim dijeljenjem i zajedništvom? Ne čini li vam se da smo svi još više potrebiti ljubavi? Ali ne one koja se zadovoljava privremenom pomoću koja čovjeka ne zahvaća, u koju nismo izravno uključeni, nego one koja preuzima brigu za bratovu nevolju i patnju. Kakvu samo ljepotu zadobiva život kada dopustimo da nas preplavi Božja ljubav!
Zamolimo Svetu Djevicu da nas podupre svojim zagovorom u našoj zadaći da nasljedujemo Krista na putu vjere i ljubavi, na putu utrtom našim krštenjem.

Nakon Angelusa
[…]
Danas posebno pozdravljam roditelje koji su krstili svoju djecu kao i one koji se pripremaju za krštenje djeteta. Pridružujem se veselju tih obitelji, zahvaljujući zajedno s njima Gospodinu i molim da krštenje djece samim roditeljima bude poticaj na ponovno otkrivanje ljepote vjere kao i za povratak na nov način sakramentima i zajednici.
Kao što je ranije najavljeno 22. veljače, na blagdan Katedre svetog Petra, imat ću radost održati konzistorij, na kojem ću imenovati šesnaest novih kardinala iz dvanaest zemalja iz svih dijelova svijeta, koji predstavljaju duboku crkvenu povezanost Crkve u Rimu i drugih Crkava rasutih diljem svijeta.
Dan kasnije predsjedat ću svečanim slavljem s novim kardinalima, a 20. i 21. veljače održat ću sastanak sa svim kardinalima koji će imati za temu obitelj.
Evo imena novih kardinala:
1 – Mons. Pietro Parolin, naslovni nadbiskup Acquapendente, državni tajnik.
2 – Mons. Lorenzo Baldisseri, naslovni nadbiskup Diocleziane, državni tajnik Biskupske sinode.
3 – Mons. Gerhard Ludwig Müller, umirovljeni nadbiskup-biskup Regensburga, pročelnik Kongregacije za nauk vjere.
4 – Mons. Beniamino Stella, naslovni nadbiskup Midile, pročelnik Kongregacije za kler.
5 – Mons. Vincent Gerard Nichols, nadbiskup Vestminstera (Velika Britanija).
6 – Mons. Leopoldo Jose Brenes Solórzano, nadbiskup Manague (Nikaragva).
7 – Mons. Gerald Cyprien Lacroix, nadbiskup Quebeca (Kanada).
8 – Mons. Jean-Pierre Kutwa, nadbiskup Abidjana (Obala Bjelokosti).
9 – Mons. Orani Joao Tempesta, O.Cist., nadbiskup Rio de Janeira (Brazil).
10 – Mons. Gualtiero Bassetti, nadbiskup Perugia-Citta della Pievea (Italija).
11 – Mons. Mario Aurelio Poli, nadbiskup Buenos Airesa (Argentina).
12 – Mons. Andrew Yeom Soo jung, nadbiskup Seoula (Koreja).
13 – Mons. Ricardo Ezzati Andrello, S.D.B., nadbiskup Santiaga (Čile).
14 – Mons. Philippe Nakellentuba Ouédraogo, nadbiskup Ouagadougoua (Burkina Faso).
15 – Mons. Orlando B. Quevedo, O.M.I., nadbiskup Cotabate (Filipini).
16 – Mons. Chibly Langlois, nadbiskup Les Cayesa (Haiti).
Zajedno s njima, članovima kardinalskog zbora pridružit ću trojicu umirovljenih nadbiskupa koji su se istaknuli u svojoj službi Svetoj Stolici i Crkvi. To su:
Mons. Loris Francesco Capovilla, naslovni nadbiskup Mesembrije;
Mons. Fernando Sebastian Aguilar, umirovljeni nadbiskup Pamplone;
Mons. Kelvin Edward Felix, umirovljeni nadbiskup Castries, na Antilima.
Molimo za nove kardinale, da urešeni krepostima i osjećajima Gospodina Isusa Krista, Dobrog Pastira, mogu djelotvorno pomagati rimskog biskupa u njegovoj službi općoj Crkvi.
Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Do viđenja!