Zagreb, 10. 10. 1998. (IKA) – Četvrti ugovor o gospodarskim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske potpisali su u petak, 9. listopada, apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi i predsjednik Državne komisije za odnose s vjerskim zajednicama dr. Jure Radić u Banskim dvorima u Zagrebu. Svečanom činu potpisivanja s crkvene strane bili su nazočni predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, kardinal Franjo Kuharić, nadbiskupi splitsko-makarski Ante Jurić i riječko-senjski Anton Tamarut, biskupi đakovački i srijemski Marin Srakić i požeški Antun Škvorčević, te tajnik Nuncijature mons. Antonio Arcari i kancelar Nadbiskupskoga duhovnog stola mr. Stjepan Večković, a s državne hrvatski premijer mr. Zlatko Mateša, potpredsjednici hrvatske Vlade dr. Mate Granić, dr. Ljerka Mintas-Hodak, Milan Ramljak te potpredsjednik Hrvatskoga državnog sabora Vladimir Šeks.
Nakon potpisivanja okupljenima se prvi obratio nadbiskup Einaudi koji je istaknuo kako je svečani čin potpisivanja kruna intenzivne i plodne suradnje između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Zahvalio je svima koji su radili na tome da dođe do tog čina, posebice crkvenoj i državnoj komisiji predvođenoj nadbiskupom Bozanićem i dr. Radićem. “Ugovor slijedi tri već popisana ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske 19. prosinca 1996, oni sada zajedno čine istinski konkordat, koji će moći poslužiti kao model i uzor onima koji žele osobne odnose između vjerskih i državnih ustanova u potpunom skladu i suradnji”, rekao je nuncij Einaudi.
Na početku svog govora dr. Radić je zahvalio svima koji su pridonijeli potpisivanju četvrtoga konkordatskog ugovora između Svete Stolice i RH istaknuvši: “Ovim činom učvršćuje se i dokraja pravno utemeljuje povijesni slijed dobrih odnosa između Svete Stolice i zemlje Hrvata započet još u vrijeme Višeslava i Branimira i to na način primjeren osvitu trećega kršćanskog tisućljeća. I ovim potpisom Hrvatska jasno kaže da želi i hoće ispravljati nepravde prošlih vremena, ali pri tome izbjegavajući nove. Kaže i to da je spremna i materijalno doprinositi stvaranju uvjeta za rad Crkve i ostalih vjerskih zajednica koji je usmjeren na opće dobro. Raduje i to što Crkva prihvaća realnost u nemogućnosti povrata crkvene imovine koja je u prošlosti bilo njezina i što je u duhu novoga vremena usmjerena svom polju raditi u korist čovjeka, koji je u isto doba građani i vjernik.”
Govoreći kako se današnjim potpisivanjem četvrtog ugovora zaokružuje konkordatski pravni okvir za djelovanje Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Bozanić je istaknuo kako se ti ugovori temelje na tri temeljna načela: na vjerskoj slobodi, na razlici između Crkve i države i na potrebi suradnje tih dviju ustanova zbog unapređenja općeg dobra građana i društva u cjelini. “U demokratskoj državi Hrvatskoj nastojao se je od početka urediti odnos između Crkve i države na prikladni način po primjeru ostalih europskih zemalja. I neriješena gospodarska pitanja između katoličke Crkve i RH pokušalo se barem djelomično urediti tim Ugovorom. Pred nama su dva područja: oduzeta materijalna dobra u doba jugoslavenske komunističke vladavine i pomoć koju prema ustavu uživaju vjerske zajednice”, rekao je Bozanić dodavši kako Crkva ne želi biti privilegirana u odnosu na one kojima je oduzeta imovina u doba jugoslavenske komunističke vladavine. “Stoga je ovim ugovorom samo nastojala urediti i ubrzati način povratka, odnosno zamjene ili odštete za oduzetu imovinu u sklopu sadašnjih zakonskih mogućnosti.” “Ugovorom se određuje način državne pomoći za društveno korisni rad katoličke Crkve na kulturnome, odgojnom, socijalnom i etičkom polju. (…) Treba napomenuti da se ovim ugovorom ne pokrivaju ekonomske potrebe Katoličke Crkve, nego se daje samo određena pomoć, a Crkva će i nadalje računati na temeljnu materijalnu pomoć koja joj dolazi od darova njezinih vjernika. (…) S materijalnim doprinosom što će ga Crkva dobiti pomagat će se, koliko bude moguće: uzdržavanje klera i ostalih crkvenih službenika, davati pomoć pri izgradnji crkava i pastoralnih središta, kao i potpomagati karitativnu djelatnost Katoličke Crkve. Mi smo u doba rata osjetili pomoć ostalih crkvenih zajednica. Drago bi nam bilo da i mi možemo pomoći one koji su u potrebi”, završio je nadbiskup Bozanić.
Na kraju se okupljenima obratio i premijer Mateša također izrazivši zahvalnost svima koji su radili na ugovorima.