Frankfurt, 6. 10. 1998. (IKA) – “Frankfurter allgemeine Zeitung” (FAZ) od 5. listopada, pod velikim naslovom “Samo rase i narodi koje je stvorio Bog”, podnaslovom “Ivan Pavao II. proglasio hrvatskog kardinala blaženim” i fotografijom kardinala Stepinca iz doba zatočeništva, izvješćuje o drugome pastirskom pohodu pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj.
Novinar Heinz-Joachim Fischer, rimski dopisnik FAZ-a, svoj članak započinje riječima: “Crkvena politika i teologija nalazile su se u raspravi. Na kraju je Papa dopustio da pobijedi prva. Stoga je u Ivan Pavao II. u subotu uzdigao Hrvata Alojzija Stepinca na čast Katoličke Crkve, nazvao ga žrtvom komunizma i prema crkvenom običaju ‘blaženim’. Riječi i djela zagrebačkog nadbiskupa koji je umro u prosincu (!) 1960. tako su postali primjer za vjernike.” U članku se nadalje navodi da su tim činom hrvatski vjernici, okupljeni u velikom broju u Mariji Bistrici “bili oduševljeni a Papa zadovoljan.”
Neki su primijetili, piše Fischer, a tu svrstava i samog pročelnika Kongregacije za nauk vjere kardinala Josepha Ratzingera, koji je, naravno s puno poštovanja primijetio kako “pod Ivanom Pavlom II. ima previše proglašenja blaženika i svetaca”, a ako je bio proturječja o nekim imenima blaženih ili svetaca, “Ivan Pavao II. nije o tome brinuo”. Tako će, navodi članak, “već sljedeće nedjelje u Rimu svetom proglasiti njemačko-židovsku redovnicu Edith Stein. U svim tim slučajevima poruka je jedna: Preko svojih članova Crkva je u sva doba učinila i izuzetno puno dobra, a vjernici su zbog svojega uvjerenja često plaćali životom.”
U slučaju kardinala Stepinca, smatra dopisnik FAZ-a, Sveti Otac pred očima je imao svijet ovoga stoljeća, tj. pogrešne ideologije fašizma, nacionalsocijalizma i komunizma. S jedne je strane Papa izuzetno otvoren i spreman priznati povijesne pogreške i zablude Crkve, no uvijek uporno daje do znanja da je u Crkvi uvijek bilo biskupa, svećenika, redovnika i uvjerenih kršćana koji su se ponašali junački, koji su bili spremni pružiti otpor tim režimima. Stepincu se, piše Fischer, predbacuje da se borio samo protiv komunizma, te je “sukriv za smrt tisuće Židova, Srba i Roma. Neki ga zato nazivaju ‘fašistom, kolaboracionistom koji je sam odgovoran zbog osude na 16 godina zatvora, kao i tjelesne i duševne zloporabe.” U članku se potom razlažu povijesne prilike u kojima je živio hrvatski narod, koji živi na mjestima susretišta kršćanstva i islama, kao i zapadnog i istočnog obreda, sve do osnivanja NDH, “doba u kojemu je djelovao Stepinac.” “U ratu se zauzeo za pravoslavne Srbe”, piše Fischer, “‘kršćane poput nas’, kao i za židovstvo ‘iz kojega proistječe katolištvo’. A to je, pod oba režima u kojima je živio, značilo veleizdaju. Hitler ga je zbog toga htio ‘eliminirati’. U najteže doba rata propovijedao je neustrašivo: ‘Katolička Crkva ne poznaje rase gospodara i rase robova. Ona poznaje samo rase i narode koje je stvorio Bog. I dodao je k tome: ‘Naš bližnji nije kotačić u državnoj mašini, bilo ona crvena ili crna…”. Fischer potom nastavlja: “Kada se Stepinac nakon završetka rata još zauzeo za ‘potpunu slobodu’ kršćana i Crkve, kada je odbio odcjepljenje od Rima, komunistički režim shvatio je to kao napad na državu i odgovorio poznatim montiranim procesom. 16 godina zatvora bila je kazna, 5 u strogom zatvoru, 9 u zatvorenom kućnom pritvoru, sve do njegove smrti nakon duge teške bolesti 10. prosinca (!) 1960.”
Čin proglašenja blaženim kardinala Stepinca, smatra dopisnik FAZA-a, jasno pokazuje da je Sveti Otac u njemu htio odati počast i ostalim velikim kardinalima iz poratnog doba koji su trpili pod komunističkim režimom, poput “njegovoga poljskog mentora Wyszynskog, Ukrajinca Slipyja, Čeha Berana, Mađara Mindszentyja i također Nijemca Bengscha, koji je od 1961. do 1969. bio biskup Berlina. Kako je daleko išlo ‘junaštvo’ pojedinih kardinala i vjernika, njihovo opiranje u težnji za slobodom ljudi protiv totalitarnih država, znaju tamošnji ljudi najbolje”, smatra dopisnik FAZ-a iz Rima Heinz-Joachim Fischer.