Split, 5. 10. 1998. (IKA) – “Završava moj pastirski pohod vašoj prelijepoj zemlji. Došao je trenutak oproštaja. Zahvaljujem Bogu za ova tri dana koja sam proboravio u Hrvatskoj, izvršavajući petrovsku službu. Zahvalan sam Zagrebačkoj i Splitsko-makarskoj Crkvi, koje su me ugostile, i cijeloj Crkvi u ovoj zemlji za svu ljubav koja mi je očitovana. Zahvaljujem gospodinu predsjedniku Republike i gospodinu predsjedniku Vlade te svim građanskim i vojnim vlastima koje nisu žalile truda da se ovaj pohod ostvari na najbolji mogući način. U tome je surađivao vrlo velik broj ljudi. Svima zahvaljujem”, započeo je svoj oproštajni govor Papa u splitskoj zračnoj luci Resnik 4. listopada, koji je prije odlaska srdačno pozdravio “sve zajedno i svakoga pojedinačno: obitelji, župe, biskupije, redovničke zajednice, crkvene pokrete i udruge. U sjećanje su mi se utisnuli prizori s mnoštvima vjernika svake dobi a posebno mladih u Zagrebu, u Mariji Bistrici, na Žnjanu u Splitu i u Solinu: mnoštva ljudi koji su očitovali svoju vjeru i koji su se veselili dijeleći iste misli i iste osjećaje srca.”
Svoju radost Papa je izrazio i zbog toga što je u Hrvatskoj susreo “vrlo živu Crkvu, bogatu oduševljenjem i snagom, unatoč podnijetim protivštinama i nasilju; Crkvu koja traži nove oblike svjedočenja za Krista i njegovo Evanđelje kako bi na prikladan način odgovorila na izazove sadašnjega trenutka.”
Svoje zadovoljstvo Papa je izrazio i zbog toga što je “rukom mogao dotaknuti” napredak koji je Hrvatska postigla posljednjih godina. “Vidio sam društvo koje želi graditi svoju sadašnjost i budućnost na čvrstim temeljima demokracije, u posvemašnjoj vjernosti svojoj povijesti prožetoj kršćanstvom te se s potpunim pravom uključiti u zbor ostalih europskih nacija. S radošću priznajem da ste zemlja koja se, zadobivši slobodu i svladavši bolno iskustvo rata, ponovno izgrađuje te se revno i odlučno obnavlja materijalno i duhovno.”
Papa je potom, na svoj osobiti način, svoj pogled i riječ upro i prema međunarodnoj zajednici, te istaknuo: “Potičem muževe i žene dobre volje diljem svijeta da ne zaborave tragedije koje je doživjelo ovdašnje stanovništvo tijekom svoje povijesti, i to posebno u ovome našemu stoljeću. Neka ne izostane stvarna i velikodušna pomoć potrebna pojedincima i obiteljima da bi mogli živjeti u slobodi i ravnopravnosti, s dostojanstvom djelatnih članova ljudske obitelji. Europa je krenula u novi odsjek svojega jedinstva i rasta. Da bi radost bila potpuna, nitko ne smije biti zaboravljen na putu koji vodi u europski zajednički dom.”
Potom je Sveti Otac izrekao i ono što očekuje od Hrvatske koja pak, “sa svoje strane mora pokazati veliku strpljivost, mudrost, spremnost na žrtvu i velikodušnu solidarnost kako bi mogla konačno svladati sadašnje poratno stanje i dosegnuti plemenite ciljeve za kojima teži. Mnogo je već učinjeno i vide se plodovi. Nikoga ne smiju obeshrabrivati preostale teškoće”, rekao je poglavar Katoličke Crkve.