DOLAZAK SVETOG OCA U ZAGREBAČKU ZRAČNU LUKU
Zagreb, 3. 10. 1998. (IKA) – Slijetanjem zrakoplova “Alitalie” 2. listopada u 17 sati i 36 minuta u zagrebačku zračnu luku započeo je drugi pastirski pohod poglavara Katoličke Crkve pape Ivana Pavla II. Republici Hrvatskoj. Nakon što je Papa tradicionalno poljubio grudu hrvatske zemlje, koju su mu donijeli članovi Hrvatskoga seljačkog pjevačkog društva “Podgorac” iz Gračana Tomislav Banek i Tomislav Kos, pozdravio ga je uime Republike Hrvatske, predsjednik dr. Franjo Tuđman, a zatim predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Uslijedile su himne, pregled počasne straže, predstavljanje hrvatskoga državnog i crkvenoga i vatikanskog izaslanstva, te pozdravni govori predsjednika Tuđmana i Svetog Oca. U tijeku slijetanja Papina zrakoplova zvonila su sva crkvena zvona hrvatskih crkava.
Pozdrav predsjednika Tuđmana
Svojim drugim posjetom našoj zemlji Papa iskazuje posebnu skrb Svete Stolice za Hrvatsku, a ovaj je posjet posebno značajan zbog beatifikacije kardinala Stepinca koji je “bio uzor duboke vjere i ljubavi prema čovjeku i nesebične predanosti svojoj Crkvi, a također i svome hrvatskome narodu”, rekao je predsjednik Tuđman u svome pozdravu.
Predsjednik Tuđman je upozorio kako je “profašistički režim Hrvatskoj bio nametnut kao i svim drugim europskim zemljama, te da je Hrvatska imala jači antifašistički pokret negoli u drugim europskim zemljama, a danas Hrvatska izgrađuje demokratski društveni poredak”. Od protekloga Papina pohoda Hrvatska je vratila svoju teritorijalnu cjelovitost, a sada se, rekao je predsjednik, hrvatski narod okreće prema novim izazovima i zadaćama u izgrađivanju Hrvatske kao “nezavisne i slobodne, ali i stabilne i prosperitetne socijalne države”. Predsjednik Tuđman također je istaknuo kako se hrvatska politika vodila i poticajima Svetoga Oca s njegova proteklog posjeta na promicanje kulture mira, koja podrazumijeva “njegovanje snošljivosti i solidarnosti i kršćanske potrebe pružanja ruke oprosta i svojim neprijateljima”.
Zadaci poslijeratne Hrvatske
Takvom politikom otvoren je put i međunarodnoj zajednici za mirovne sporazume u Bosni i Hercegovini, te za mirnu reintegraciju hrvatskoga Podunavlja, rekao je predsjednik Tuđman, istaknuvši kako se još uvijek radi na povratku svih prognanika i izbjeglica, te na obnovi ratom razrušene domovine, kao i u “daljoj izgradnji demokratskog poretka, na načelima poštivanja i njegovanja općeljudskih vrednota kršćanske civilizacije”.
Pred cijelim hrvatskim društvom dugotrajna je zadaća ostvarenje moralnoga i duhovnog preporoda, “u smislu oslobađanja od negativnoga komunističkog nasljeđa, ali i sprečavanja širenja negativnih pojavnosti suvremene civilizacije”, upozorio je predsjednik Tuđman. Hrvatski državni poglavar također je istaknuo kako je cilj Vlade demokratske Hrvatske “podići životni standard svih naših ljudi, pružiti im radnu i socijalnu sigurnost, pokrećući sve gospodarske i prirodne izvore i potencijale svoje zemlje”, a ustrajat će i “na poboljšanju položaja i primanja onih socijalnih kategorija, prije svega umirovljenika, kojima su ratne okolnosti, ali i gospodarske promjene prijelazom iz komunističkog sustava u sustav slobodnog tržišta, naročito otežale život”.
Odnosi sa susjednim državama
Govoreći o stanju u Bosni i Hercegovini, predsjednik Tuđman je ponovio kako je Hrvatska “stožerni čimbenik u provedbi washingtonskih i daytonskih sporazuma”, no dužna je štititi prava hrvatskog naroda, “na što je obvezuje njezin Ustav i potpisi na mirovnim sporazumima”. Predsjednik je, također, govorio o različitim pritiscima međunarodnih čimbenika, koje Hrvatskoj nameću obveze “koje ne odgovaraju povijesnom trenutku, niti su s njima bile suočene druge zemlje, ne samo one koje su nakon raspada komunizma na putu uspostavljanja demokratskih sustava”. U tim se pritiscima očituju gledišta koja nisu odobravala uspostavu hrvatske države, rekao je predsjednik Tuđman, ponovivši kako Hrvatska nema namjeru “ponoviti kobne povijesne pogreške, odnosno namjeru i planove o uključenju Hrvatske u nove balkanske ili jugoistočne integracije”.
Pozdravni govor Svetog Oca: Dolazim učvrstiti braću u vjeri
U svome pozdravnom govoru, Papa je zahvalio svima koji su ga pozivali da ponovno posjeti Republiku Hrvatsku, te srdačno pozdravio sve one koji su ga dočekali u zračnoj luci, zamolivši ih da te pozdrave prenesu “svim stanovnicima ove plemenite zemlje, bogate vjerom, poviješću i kulturom”.
“Dolazim k vama kao hodočasnik Evanđelja, slijedeći stope prvih svjedoka vjere. Dolazim ubrati plodove hrabroga svjedočanstva što su ga pružali Pastiri i vjernici sve od prvih stoljeća kršćanstva. Ti su se plodovi očitovali u svemu svojemu bogatstvu posebno u teškim vremenima: u doba rimskih progona, na početku, zatim u doba turskoga prodora i okupacije, te, u najnovije vrijeme, u doba strašnoga komunističkog progona. Kako ne ostati zadivljen pred uzorima vjere kao što su sveti Dujam biskup te solinski, duvanjski, istarski, srijemski i sisački mučenici, sve do sluge Božjega Alojzija Stepinca, koji je s drugim svjedocima žarkim svjetlom osvijetlio ovo stoljeće kojim se završava drugo kršćansko tisućljeće?”, istaknuo je Sveti Otac, podsjetivši kako će ovo njegovo putovanje biti u znaku pobožnosti hrvatskoga naroda prema Presvetoj Bogorodici, “Odvjetnici Hrvatske, najvjernijoj Majci”, kojoj je i preporučio da nastavi bdjeti nad hrvatskim narodom. Papa je, također, istaknuo kako su središnje točke njegova puta proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca i proslava 17 stoljeća grada Splita, uz što su povezana i dva marijanska hodočašća u Mariju Bistricu i Gospi od Otoka u Solin.
Ostati vjeran korijenima, ali okrenut zahtjevima stvarnosti
“Životno je važno da hrvatski narod ostane vjeran svojim kršćanskim korijenima te da istodobno bude otvoren zahtjevima sadašnjega trenutka koji, iako nosi ne male teškoće, ipak omogućuje nazrijeti utješne razloge nade. Hrvatska zemlja je nakon nasilnoga i krvavog rata, u koji se našla upletena, napokon upoznala mir i slobodu. Sve su snage pučanstva sada usmjerene na postupno liječenje dubokih rana, sukoba, na istinsko pomirenje među svim etničkim, vjerskim i političkim skupinama, i prema uvijek sve većoj demokratizaciji društva”, istaknuo je Sveti Otac, nastavljajući: “Radujem se tome i potičem na ustrajnost u zalaganju s velikodušnom odlučnošću. Ratne posljedice i način razmišljanja stvoren u doba komunističke vladavine, stvaraju brojne zapreke. Prijeko je potrebno ne klonuti duhom. Solidarnom se suradnjom svih mogu i u razmjerno kratkom roku naći prikladna rješenja čak i za najsloženija pitanja”.
Papa je, također, poželio da se u ovome dijelu Europe nikada više ne ponove neljudska stanja, te poželio da se tragična iskustva minulih desetljeća pretvore u pouku koja će “rasvijetliti umove i ojačati volje te se budućnost ove zemlje, jednako kao i Europe i svega svijeta, može obradovati sve većemu rastu dogovaranja i suradnje, također i među narodima različitih jezika, kultura i vjera”.
Nakon svog govora, Papa je u šali izjavio: “Stručnjaci kažu da se moglo razumijeti što sam rekao”.
Zajedno s Papom, u Hrvatsku su doputovali državni tajnik Svete Stolice kardinal Angelo Sodano, predstojnik Kongregacije za proglašenje blaženih i svetih mons. Jose Saraiva Martins, zamjenik državnog tajnika mons. Giovanni Battista Re, pomoćni prefekt Papinske kuće mons. Stanislaw Dziwisz, ravnatelj Ureda papinskih liturgijskih slavlja mons. Piero Marini, dužnosnici Državnog tajništva mons. Martin Vidović, mons. Nikola Eterović, Pawel Ptasznik i mons. Giulio Viviani te organizator Papinih putovanja o. Roberto Tucci.
U zračnoj su luci Svetog Oca dočekali, uz nadbiskupa Bozanića, s crkvene strane kardinal Franjo Kuharić, apostolski nuncij u RH nadbiskup Giulio Einaudi, splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, riječko-senjski nadbiskup Anton Tamarut, dubrovački biskup Želimir Puljić, generalni tajnik HBK požeški biskup Antun Škvorčević, predsjednik Crkvenog odbora za doček Svetog Oca prelat Vladimir Stanković, te župnik župe Velika Gorica Josip Rožman i dekan odranskog dekanata Ladislav Loina, kao i tajnik nuncijature mons. Antonio Arcari. U državnom odboru za doček bili su predsjednik Hrvatskoga državnog sabora akademik Vlatko Pavletić, predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša, ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, predsjednik Državnog odbora za doček Sv. Oca dr. Jure Radić, zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić i hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici dr. Marijan Šunjić. Papu su u dočekali hrvatskim narodnim nošnjama pripadnici župa odranskoga dekanata.